Budućnost Zapadnog Balkana je u evropskoj integraciji i regionalnoj saradnji, navodi se u deklaraciji sa pariskog samita EU-Zapadni Balkan i dodaje da su, u kontekstu rezultata referenduma u Velikoj Britaniji, predstavnici Zapadnog Balkana potvrdili da je budućnost regiona u EU, kako ime je to ponuđeno u Zagrebu i Solunu, 2000. i 2003.
Zemlje regiona su na putu ka EU tokom proteklih godina učinile suštinske napretke, navodi se u Deklaraciji u kojoj se one pozivaju da nastave da rade kako bi napredovale ka EU.
Više nego ikad, kako se navodi, vladavina prava je u centru procesa proširenja, posebno kada je riječ o reformi pravosuđa, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i punog poštovanja osnovnih prava.
U deklaraciji se konstatuje da je regionalna saradnja ključni uslov evropske perspektive zemalja regiona, kojeg su prije manje od 25 godina potresli tragični sukobi i da je na tom planu učinjen značajan napredak, ali je na Samitu ponovo ukazano na značaj regionalne saradnje za rješavanje bilateralnih pitanja koja su još neriješena.
“Pomirenje je neophodno za stabilnost regiona na putu priključenja EU”, ističe se u deklaraciji i dodaje da su učesnici samita potvrdili odlučnost da nastave da sarađuju u duhu delkaracije iz Beča od augusta 2015. godine, kao i da će nastojati da se suzdrže od instrumentalizacije neriješenih bilateralnih pitanja u okviru procesa priključenja EU.
Regionalna kancelarija za mlade
U deklaraciji se ocijenjuje da je potpisivanje sporazuma o osnivanju Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) veliki korak za zacijelivanje rana iz prošlosti u regionu.
Ta kancelarija, oslanjajući se na iskustva slične francusko-njemačke kancelarije za mlade od prije 50 godina, imaće misiju da podrži aktivnosti čiji je cilj da promovišu pomirenje među narodima, kao i programe koji se odnose na sjećanje, različitost, interkulturalnu razmjenu, regionalnu mobilnost, učešće građanskog sektora i promociju demokratskih vrijednosti.
Na Samitu u Parizu dogovorena su nova tri projekta u oblasti željezničkog transporta za koji će EU, kao kofinansijer, odvojiti blizu 100 miliona eura, uz međunarodne finansijske instutucije i doprinose samih zemalja Zapadnog Balkana.
U deklaraciji se podsjeća da su učesnici prihvatili incijativu čiji je cilj da se povećaju investicije u oblast energetske efikasnosti, za šta je EU izdvojila 50 miliona eura.
Postignut je i dogovor o koracima za uspostavljanje regionalnog tržišta električnom energijom na Zapadnom balkanu, a Evropska unija će, kada je riječ o finansiranju takvih projekata, uzimati u obzir kako se sprovode ti dogovoreni koraci, navodi se u Deklaraciji.
Na kraju deklaracije ukazuje se na značaj saradnje EU i Zapadnog Balkana u suočavanju sa izbjegličkom krizom i u borbi protiv terorizma i radikalizacije.
Sljedeći samit EU – Zapadni Balkan održaće se u Italiji 2017. godine, navodi se u Deklaraciji.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
