U Republici Srpskoj se narednih dana može očekivati rast cijena brašna od 10 do 15 posto srazmjerno rastu cijena pšenice na svjetskoj berzi i u zemljama okruženja, potvrđeno je Srni u vodećem mlinsko-pekarskom preduzeću "Žitopromet" u Bijeljini.

“Cijena pšenice je mirovala do unazad pet dana od kada je u blagom porastu, sa očekivanim daljim rastom, zbog čega ćemo vjerovatno biti prinuđeni da u narednih nekoliko dana korigujemo i cijenu brašna”, rekao je izvršni direktor za finansije i komercijalu “Žitoprometa” Milan Trninić.

On ocjenjuje da riječ o drastičnom skoku cijena i tvrdi da pomjeranje cijena brašna, barem za sada, neće izazvati i rast cijene hljeba u Republici Srpskoj.

“Rast cijena pšenice na svjetskom tržištu se i očekivao, možda čak i ranije, jer je uobičajeno da cijena blago raste kako se silosi prazne, a iza nas je teška godina sa prinosom pšenice koji je sveden na minimum i jako lošeg kvaliteta, zbog čega je mlinsko-pekarska industrija prinuđena da uvoze pšenicu, prije svega iz Srbije i Mađarske”, pojašnjava Trninić.

Prema njegovim riječima, najavljeno povećanje cijena brašna ne bi trebalo da iznenadi ni da ugrozi potrošače jer je realnost da cijena pšenice na svjetskoj berzi i u okruženju diktira i cijene u Srpskoj, gdje domaća proizvodnja ni izdaleka ne zadovoljava potrebe tržišta.

Sekretar Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije u Privrednoj komori Republike Srpske Slavko Stevanović rekao je Srni da mlinari u Srpskoj godišnje otkupe od 25.000 do 30.000 tona domaće pšenice, što zadovoljava svega 10 do 15 posto potreba u Republici.

On kaže da nema informacija o mogućem povećanju cijena brašna i ističe da brašno jeste u režimu slobodnog formiranja cijena, ali je i socijalno osjetljiv proizvod.

Stevanović smatra da će to mlinska industrija najvjerovatnije imati u vidu prije eventualnog poskupljenja brašna.

Prema njegovim riječima, rast cijene pšenice za 10 do 15 posto na svjetskom tržištu ne mora da u Republici Srpskoj izazove isti procenat povećanja cijene brašna, i ne mora se desiti odmah, ukoliko postoje zalihe nabavljene po nižim cijenama.

“Treba pratiti situaciju i procijeniti kada će se i u kom procentu reagovati”, zaključio je Stevanović.