U jeku terorističkih napada u srcu Evrope, Bosna i Hercegovina i dalje nema jedinstven sistem procjene sigurnosne situacije. Na interaktivnoj karti koju je objavilo Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije - BiH je po stepenu ugroženosti od terorističkih napada u drugoj od ukupno četiri kategorije.
Srbija, Crna Gora i Hrvatska imaju nižu šansu da ih zadesi takav napad, a najsigurnije u okruženju su Slovenija i Mađarska.
Francuska, Turska, Njemačka – napadi i teroristički napadi smjenjuju se mjesečno, sedmično, gotovo svakodnevno. Krvave slike s Bliskog istoka postale su i stvarnost Evrope, kažu stručnjaci za pitanja terorizma. Navode da je u prošloj godini u Evropskoj uniji izvršeno ili pokušano čak 211 terorističkih napada. Motivi slični, ciljevi isti, načini različiti i mahom nepredvidivi – doveli su terorizam na prvo mjesto globalne ljestvice problema. Hoće li bezbjednost postati luksuz?
“Neko ubije 10 ljudi u Njemačkoj i kaže to nije terorizam. Naravno da ja znam šta je teroroizam i koja su mu obilježja, ali mi nećemo umiiriti građane time i nećemo im povećati bezbjednost ako eto kažemo – znate desila se takva situacija imamo 10 smrtno stradalih, 20 ranjenih, ali eto nije teroristički čin – kao da to umanjuje posljedicu. Mora se na potpuno drugačiji način pristupiti kontroli bezbjednosnih kretanja i mora se pooštriti kaznena politika i u Evropi, ali i u BiH”, izjavio je Dragomir Jovičić sa Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Banjaluka.
Jedinstven stepen – 1, 2, 3 ili 5 koji bi važio za cijelu BiH i društvo – ovdje ne postoji. Postoji koordinacija između bezbjednosne i nekoliko policijskih agencija na nivou države i niže. Da je saradnja zakazala više puta gotovo uvijek su ukazivali nadležni i to nakon terorističkih napada u Bugojnu, Zvorniku, Rajlovcu.
“Ovi posljednji događaji koji su se desili u Evropi i koji se dešavaju nepovoljno se odražavaju na sigurnosnu situaciju u BiH koja se ogleda kroz neizvjesnost, zabrinutost pa nažalost i strah. Neki se objekti hajmo reći vanredno osiguravaju po ovom drugom stepenu jer Direkcija trenutno ne raspolaže bilo kakvim informacijama o konkretnom ugrožavanju pojedinih objekata koje štitimo ili osoba. Znači, neki objekti se štite po drugom stupnju osiguranja, a neki redoviti s obzirom na procjenu koju mi pravimo kod nas”, rekao je Mile Jurić, zamjenik direktora Direkcije za koordinaciju policijski tijela BiH.
Pitali smo građane Sarajeva, Banjaluke i Mostara da li ih je strah napada.
“Ne, ne baš, iskreno ne. Mislim da kod nas to nije toliko izraženo.”
“To se svako normalan plaši.”
“Jest me strah, zašto me ne bi bilo strah.”
“Vjerujem policiji, a napada se ne plašim uopšte. Nismo mi njima interesantni.”
“Ja se više bojim gore u Danskoj, nego ovdje.”
“Ne bojim, ne vjerujem ja da smo mi nekome baš toliko interesantni.”
“Vjerujem u naše ljude da među našim ljudima nema ekstremista”, kazali su građani.
“Možemo raditi na prevenciji, na sigurnosti nekoj koja je svakodnevna i koja je potrebna građanima i bez obzira na sva ta dešavanju u svijetu. Dakle, pošto plaćamo kao građani BiH porez u ovoj zemlji da imamo pozornike na ulici koji će raditi svoj posao, da imamo veće prisustvo policije, da postoji komunikacija između građana i ljudi koji bi ih trebali zaštititi”, komentarisala je Valida Repovac Nikšić, sociolog, sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
U Bosni i Hercegovini djeluje i Udarna grupa za borbu protiv terorizma. Njen čelni čovjek je glavni tužilac državnog tužilaštva. Grupa koju čine predstavnici pravosudnih, policijskih i bezbjednosnih agencija oformljena je prije tri godine. Jedan od prvih ozbiljnih sastanaka imali su tek dvije godine od osnivanja, odnosno 2015. godine, nakon napada na policijsku stanicu u Zvorniku. Dugo se raspravljalo o potrebi njene reorganizacije što još nije učinjeno.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
