U jeku političke krize u zemlji, rješavanja evropskih pitanja u kafanama, te dopisivanja lidera i upućivanja poruka putem medija - uloga zakonodavne vlasti mogla bi biti od ključnog značaja.

Ipak, vlast nema tu ulogu.

Ne samo zbog kolektivnog godišnjeg odmora parlamentaraca nego i zato što zavise od poteza lidera političkih partija kojima pripadaju. Iznimka su rijetki. U sličnim situacijama i izršna i zakonodavna vlast ima mogućnost, ako ne obavezu, vanrednog ili stalnog zasijedanja. Mnogi su izabrali – odmor.

“Zašto Parlamentarna skupština ona je odgovorna zašto građani – 90 hiljada građana Mostara 2. oktobra neće glasati na izborima. Nije niko drugo. Čekaju vjerovatno dogovor političkih lidera? Ne može to biti opravdanje. Izabrani poslanik je odgovoran za provođenje zakona i Ustava. Parlamentarna skupština je dužna da naredi Vijeću ministara BiH da kreira i predloži zakonska rješenja o kojima će se oni očitovati. Ukoliko to nisu sposobni naravno da PS BiH može smijeniti Vijeće ministara BiH”, tvrdi Almir Terzić, novinar.

Od konstitutivne sjednice u decembru 2014. održano je 36. redovnih i 6. hitnih sjednica Predstavničkog doma. Od januara 2015. održana je 21. redovna i tri hitne sjednice Doma naroda. Od oko 20 usvojenih zakona oni koji analiziraju rad parlamentaraca navode manjak novih rješenja.

“Imamo skoro trećinu zakona usvojenih u hitnoj proceduri što znači da nikada nisu prošli javnu raspravu, to znači da to naprosto prelazi u naviku da se vrlo važni sistemski dokumenti usvajaju na način da se o njima ne raspravlja i da javnost ni na koji način nema mogućnost da na njih učestvuje. To pokazuje da kvalitet demokratskog procesa opada”, kaže Tijana Cvjetičanin sa Istinomjer.ba

Osnovna plata bosanskohercegovačkih parlamentaraca je četiri i po hiljde maraka. Međutim, ukupna primanja poslanika i delegata u konačnom zbiru nerijetko dosežu sumu od 7.000 – 8.000 maraka – zbog – paušala, naknada za topli obrok, za odvojeni život, za troškove smještaja, posjete porodici, troškove reprezentacije, mobilnih telefona, službenih putovanja.

“Činjenica da su parlamentarci otišli na godišnji odmor, a da nisu ratificirali adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju najbolje govori koliko je njihov interes za boljitak građana BiH u ovom trenutku izražen. Otići na godišnji odmor, a ne riješiti pitanje finansiranja javnih servisa u BiH milim da nije nedolično nego mogu slobodno reći bezobrazno”, dodaje Terzić.

Poslanici i delegati – pojedinačno ili u delegacijama službeno su obišli više od 130 destinacija za oko 400 hiljada maraka.

A da li je i koje nepravilnosti u radu Parlamentarne skupštine uočila državna revizija – biće pozanto krajem sedmice.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.