Kako su u prvih pola godine shodno analizi Centara civilnih inicijativa radili državni ministri i parlamentarci, te zašto je Savjet ministara BiH u ovom periodu imao najlošiji rezultat u posljednjih šest godina?

Ovo je sala gdje ministri Bosne i Hercegovine održavaju zvanične sjednice. Sa samo devet utvrđenih zakona za pola godine, u njihovim kancelarijama i ovoj prostoriji, Savjet ministara BiH ostvario je jedan od najlošijih rezultata u posljednjih šest godina.

Paradoksalno, isti ministri u neznatno izmjenjenom sastavu samo pola godine ranije ostvarili su najbolji rezultat u posljednjih šest godina. No, čudno i neobično nije samo to.

Ovo mjesto rezervisano je za predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine. Denis Zvizdić je za platu i topli obrok u prvih pola godine inkasirao blizu 25 hiljada i 400 maraka. No, iako je predsjedavajući on nije najplaćeniji.

To je sa više od 36 hiljada ubjedljivo državni ministar finansija Vjekoslav Bevanda – zahvaljujući naknadama za odvojeni život i članstvo u upravnim odborima.

Po visini plate sa svojih 32 hiljade u pola godine slijedi ga ministrica odbrane BiH Marina Pendeš.

Osim da budu produktivniji uz više međusobnog uvažavanja – preporuka Centara civlnih inicijativa je da ministri rade više na zakonima važnim državnim strategijama poput onih o razvoju, socijalnom uključivanju, zapošljavanju.

“BiH još nema ni Energetsku strategiju na državnom nivou, niti državni zakon o plinu, iako je, od prošle godine kao prva zemlja kojoj se to dogodilo pod sankcijama Energetske zajednice EU zbog čega gubi desetine miliona evra iz fondova Energetske zajednice koji su namjenjeni projektima iz oblasti energetike”, naglašava Ivica Ćavar, CCI.

A poslanici i delegati Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, ocjena je CCI-a, imali su relativno nisku produktivnost. Ipak, u prvih pola godine nisu radili toliko loše kao njihovi kolege ministri na koje je pogoršanje političkih prilika u zemlji očigledno više uticalo. 12 usvojenih zakona u prvoj polovini ove godine, po ocjeni CCI-a, duplo je više od prosjeka prethodnog mandata. No, ne ni tako dobar jer je broj planiranih zakona u oba doma – iznad 80. Iz CCI-a apeluju i na potrebnu reformu javne uprave.

“Upravo politička i stranačka imenovanja i zapošljavanja u vrlo važnim agencijama, institucijama, javnim preduzećima dovode do niske efikasnosti, nerada i politizaciji službe jer stranačko zapošljavanje znači odgovornost stranci, a ne instituciji, službi, zakonu i građanima”, smatra Ana Lučić, CCI.

Preporuke CCI-a za predstavnike vladajuće koalicije koji su članovi Savjeta ministara i Parlamenta BiH su da se koncentrišu na svoj posao i povećaju intenzitet rada državne vlasti. Pitanje je samo – da li žele čuti i poslušati.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.