Danas će u 11 sati u svečanoj sali Univerziteta u Sarajevu biti održana promocija knjige "Krivični proces protiv Slobodana Miloševića: nezavršeno suđenje", autorice dr. Nevenke Tromp.
Tromp je uoči promocije gostovala u Novom danu gdje je govorila o tri teme kojima se bavi njena knjiga.
pročitajte još
Doktorica je radila na historijskim i političkim temama u slučaju Slobodana Miloševića od 2000. godine sve do njegove smrti, u martu 2006. godine. Poslije njegove smrti i s obzirom na činjenicu da je suđenje završilo bez presude, autorica knjige je odlučila upotrijebiti opsežni arhiv koji je ovo nezavršeno suđenje ostavilo za sobom i na osnovu dokaza, izjava svjedoka, audio i video zapisa rekonstruisati naraciju koja se bavi ulogom Slobodana Miloševića i Srbije u raspadu Jugoslavije i ratovima koji su slijedili.
“Knjiga govori o sudskom procesu protiv Miloševića i kroz opsežnu arhivu se govori o tri teme i to: Miloševiću kao političkom vođi, o ideologiji koja je prethodila formuliranju plana i o kriminalnosti plana Miloševićeve politike od 1991. do 1999. godine. U prvoj temi sam htjela govoriti o Miloševiću kao vođi i procesu protiv njega gdje je poslužen kao žrtveni jarac. Mnogi se pitaju da li bi došlo do raspada Jugoslavije i ovakvih krvavih ratova da nije bilo njega”, kazala je Tromp.
U drugoj temi naglasak je stavljen na ideologiju koja, kako kaže autorica, traje 150 godina, dok je Milošević samo mali dio nje.
“U trećoj temi knjiga se bavi momentom kada je ta ideologija postala kriminalni plan nakon kojeg su došla ubijanja, rušenja džamija i crkvi, što ste vi u BiH najbolje osjetili”, naglasila je gošća Novog dana.
Suprotno uobičajenom mišljenju da je arhiv Tribunala u Haagu nedostupan javnosti, ova knjiga pokazuje da je velika većina materijala dostupna javnosti. Međutim, problem je što je taj materijal teško naći.
“Devedeset posto materijala je dostupno. Problem predstavlja navigacija i kako pronaći ono što vas zanima. Naravno, u svakom sudskom procesu postoje materijali koji nisu dostupni javnosti iz dobrih razloga kao što je zaštita identiteta svjedoka”, istakla je Tromp.
U procesu protiv Miloševića upotrebljeni su dokumenti iz državnih arhiva Jugoslavije i Srbije koji bi bez ovog suđenja ostali skriveni od javnosti sljedećih 50 godina i više. Ovako su mnogi dokumenti iz beogradskih arhiva, ali ne svi, zbog autoriteta Međunarodnog suda postali dostupni javnosti. Ipak, Srbija nije dozvolila ulaske u njene arhive iz više razloga.
“Materijal koji se trebao iskoristiti na suđenju Miloševiću mogao je poslužiti kao dokaz BiH za tužbu protiv Srbije i ukoliko bi se Srbija proglasila odgovornom za genocid to bi značilo plaćanje ogromne reparacija. To je prvi razlog. Drugi razlog je da ukoliko bi došlo do priznanja genocida to bi značilo veliki teret u historiji države i Srbija koristi sudove da dokaže da je genocid nešto što se desilo lokalno na jednom mjestu i da su glavni počinioci genocida osobe koje dolaze iz političkog i vojnog vodstva bosanskih Srba, a da se ne radi o građanima Srbije”, kazala je gošća Novog dana.
Posljednji, treći razlog je da ukoliko je genocid bio primijenjen kako bi se postigao određeni politički cilj koji još nije završen zašto ga priznavati i otkrivati taj cilj.
“Ukoliko u Srbiji postoji i dalje ideja pripajanja nekih susjednih teritorija poput RS-a ili Kosova zašto bi Srbija danas to priznala svijetu i sudovima”, zapitala se doktorica.
Dr. Nevenka Tromp predaje na Univerzitetu u Amsterdamu od 1992. godine. Od 2000. do 2012. godine radila je u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u timu Tužilaštva na istraživanju političkog i vojnog rukovodstva.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
