Diskusija o ekstremizmu u Washingtonu o kontroli radikala

Tu je istaknuto da je broj stranih boraca sa Balkana smanjen zbog zakona koji su doneseni u zemljama koje se bore protiv ISIS-a, te zbog boljeg razumijevanja prirode ISIS-a.

Većina ljudi se vraća kući, a istaknuto je da se do sada vratilo 40 posto boraca, , te je to razlog za nacionalnu i sigurnosnu prijetnju po Balkan.

To je između ostalog jedan od zaključaka sa panela o ekstremizmu koji je održan u SAIS-u, gdje su učestvovali Daniel Serwer, Adrian Shtuni, Spencer Boyer i Dragan Stavljanin.

Boyer je kazao da je Balkan nekada bio izvoznik stranih boraca u Siriju, sa posebnim akcentom na BiH, Kosovo, Albaniju i Makedoniju, a smatra da BiH daje više boraca po glavi stanovnika od bilo koje druge zemlje u regiji.

On je pojasnio da radikalizirani borci mogu da stvore institucionalne probleme i povećavaju etničke napetosti, a rekao je i to da bi američki ekonomski interesi bili ugroženi u slučaju nasilja u regiji.

Shtuni kaže da je internet promijenio životnu svakodnevnicu, uključujući terorističku propagandu, te da online regrutacija postaje metoda radikalizacije. U julu 2016. godine 14.000 ljudi sa Balkana je kliknulo -like na ISIS-ovu web stranicu.

Dragan Štavljanin, reporter servisa RSE kazao je da postoji 10 radikalnih enklava u BiH koje ne plaćaju državi porez, te da je Saudijska Arabija u BiH ulila 800 miliona dolara, gdje je za 100 miliona nemoguće ući u trag. Kosovo i BIH za ovakve situacije okrivljuju Zapad, gdje se navodno ne radi dovoljno na osiguravanju nezavisnosti Kosova, te da nisu u stanju stvoriti jedinstvenu i funkcionalnu BiH.

Helsinški komitet je u međuvremenu izvijestio da 20 posto mladih muslimana iz Sandžaka opravdava upotrebu nasilja, 35 posto se ne obazire na priključivanje mladih ISIS-u, a 28 posto njih će odbiti da kažu šta je ISIS.

U svakom slučaju, zabrinjavajući procenti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.