Vlada FBIH prošle sedmice donijela je odluku da se 500.000 km od prihoda kladionica usmjeri za liječenje teško bolesne djece izvan BiH jer im nije moguće pružiti pomoć unutar države.
O kakvoj je odluci riječ, kako se ovaj slučaj tretira u zemljama regije, razgovarali smo sa Nedžadom Redžepom, zamjenikom direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH.
“Predviđeno je liječenje 11 oboljenja koja se ne mogu liječiti u FBiH, a četiri do šest oboljenja se odnosi na djecu. Najteža oboljenja su srčane mane, koje se mogu liječiti jednio operativnim putem”, istakao je Redžep.
“Imamo strateški cilj, prioritete za svih 11 oboljenja. Djeca su prioritet u svakom slučaju – a sredstva koja se skupe na računu, usmjeravaju se za onkološka oboljenja i srčane mane”, dodaje.
Zavod za zdravstveno osiguranje FBiH nema podatke o oboljeloj djeci, samo o onima koji su aplicirali za korištenje. Brigu o podacima vode nadležne institucije, a sve što dođe – uprkos oskudnim finansijama – rješava se u hodu, gdje prioritet imaju hitni slučajevi.
Izvještaji o liječenju djece u inostranstvu se podnose svim relevantnim institucijama, troškovi se dostavljaju – a kontrole nema samo za one segmente koje finansiraju neke druge organizacije, mada Zdavod za zdravstveno osiguranje FBiH, po Redžepovim riječima ima svoju strogu unutrašnju reviziju.
Odlično sarađuju sa Zagrebom, gdje je obavljeno niz uspješnih operacija liječenja onkoloških oboljenja, a Redžep smatra da ima još prostora za razmjenu iskustava. Zajednički cilj je moguće postići, a sa ustanovama sa kojima sarađuju – iznimno su zadovoljni.
u Srbiji sličan fond egzistira dvije godine, a do sada je 269 djece poslano na liječenje u inostranstvo. Mnogo više nego u FBiH. Fond od 450.000 KM može izmoći puno liječenje dvoje djece, ali ukupan broj u 2015. i 2016 godini je 30 do 35 slučajeva finansirano iz fonda solidarnosti.
Za sada se sarađuje sa klinikama u Tibingeno, Beču, Zagrebu i Badeu, dok sa Srbijom nema saradnje – te Redžep ističe da se na tom planu može još dosta uraditi. Procedura za liječenje definisana je pravilnikom, a kreće od UKCS koji od početka liječe pacijenta. Zahtjev se potom uputi Zavodu za zdravstveno osiguranje FBiH – oni razmatraju slučaj, te donose rješenje po kojem se dijete šalje u inostranstvo na liječenje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.