Svi znamo da u budžetima BiH ima dovoljno novca, ali da on možda i nije na najbolji način raspoređen. Da li ste znali da je potrebno skupiti 300 miliona kovanica od 5 maraka da biste isplatili sve službenike, ministre, čistačice, inspektore, poslanike, i referente u ovoj državi.

Ili, svake godine milijardu i po maraka iz budžeta ode na plate zaposlenih u administraciji. Najviše novca na plate izdvoji se iz budžeta Republike Srpske, 722 miliona maraka.

Institucije BiH svojim zaposlenima godišnje osiguraju 532 miliona, dok Federacija BiH najmanje troši na plate – 189 miliona, ali ako bi se toj cifri dodali kantoni, Federacija bi bila rekorder. Pogotovo ako se zna da se samo u sarajevskom kantonu godišnje na plate službenika potroši 220 miliona, a u Zeničko-dobojskom 126 miliona.

A gdje je još osam kantona? To ne smeta premijera Fadila Novalića, da se pohvali uštedama. Isto tako možemo pitati ko najviše troši na plate zaposlenih? Za primanja državnih zastupnika svake godine porezni obveznici uplate 10 miliona maraka.

Predsjedništvu damo četiri miliona, zaposlenima u Ministarstvu obrane čak 192 miliona.

Za primanja zaposlenih u Ustavnom sudu BiH izdvojimo više od četiri miliona maraka. Pravosuđe nas očito mnogo košta. Zaposleni u Sudu BiH godišnje zarade 11 miliona, a u Tužiteljstvu BiH 10 i po miliona. Znatna sredstva iz budžeta odlaze na plate Ministarstva vanjskih poslova, ali baš mnogo koštaju plate u SIPA-i 20 miliona, ili pak u Graničnoj policiji BiH, 53 miliona maraka.

Zaposlenima u Službi za zajedničke poslove BiH godišnje se isplati više od sedam miliona maraka, a jedna druga ona tajna služba OSA, godišnje potroši 20 miliona marka na plate svojih zaposlenih agenata i drugih službenika.

Dakle, samo plate u administraciji nas koštaju milijardu i po, a BiH je za potrebe reformi, koje uključuju i smanjenje administracije, posudila od MMF-a još jednu milijardu. Možda bi se, uz silne reforma, moglo razmisliti i o tome da država manje zarađuje na građanima.

Samo u Republici Srpskoj ove godine planiraju zaraditi 111 miliona maraka od naplaćenih taksi od građana. Slična situacija je na nivou kantona i državnih institucija.

No, administracija u BiH je toliko narasla da su plate službenika postale glavni izvor novca koji potiče potrošnju, a samim tim i ekonomiju. Stoga vladajućima nije lako donijeti odluku o smanjenju administracije, jer bi time, osim što bi umanjili armiju glasača, mogli da znatno uzdrmaju ionako krhku privredu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.