Na Jahorini se održava prvi regionali susret i radionica o primjeni nuklearnih tehnologija u prevenciji i kontroli prekomjerne težine kod adolescenata u Jugoistočnoj Evropi. Zemljama sudinicama predstavljeni su savremeni aparati putem kojih se može mjeriti indeks tjelesne težine ili količina masti, sve kako bi se prevenirala pretilost.
Više od pola stanovnika u Bosni i Hercegovini ima prekomjernu tjelesnu težinu – 55,4 posto. U susjednoj Hrvatskoj skoro 65 posto (64,4), a Srbiji skoro 60 posto (59,9). Poređenja radi, najgore je na Cookovom otočju, gdje ovaj problem ima skoro 80 posto populacije.
Dok pretilost ugrožava zdravlje svjetskog stanovništva, Međunarodna agencija za atomsku energiju ovaj problem želi riješiti nuklearnim tehnologijama.
“Možemo koristiti izotope koji ne koriste radioaktivne supstance. Damo dozu tih izotopa osobi, na primjer djetetu oralnim putem. Oni se pomiješaju sa tjelesnom tekućinom, te ih dijete izbaci ili urinom ili pljuvačkom. Onda izmjerite izotope u pljuvački ili urinu. Možete mjeriti sastav tjelesne mase – znači, koliko masti ima u tijelu, na primjer. Veoma je to važno, jer ako tijelo ima previše masti, rizik za pretilost je veoma visoka”, kazao je Victor Ochieng Owino iz Međunarodne agencije za atomsku energiju
Sve to se radi uz pomoć aparata spektrofotometar. Bosna i Hercegovina dobit će jedan. Košta oko 30.000 eura, kaže nezavisna istraživačica Christine Slater. Prvo osoba uzme izotope vodika. Nisu radioaktivni, kažu stručnjaci. Onda žvače vatu iz koje se izolira pljuvačka. Na laptopu vidimo konačne vrijednosti.
“Naziv ove tehnike je rastvaranje deuterijuma. Tako mjerimo ukupnu količinu vode u tijelu, a pomoću nje u konačnici i tjelesnu masu“, objasnila je Christine Slater, nezavisna istraživačica.
Kad će ova metoda zaživjeti u praksi – još se ne zna. Dok se zdravstveni radnici obučavaju za upotrebu, istovremeno brinu zbog postojeće pretilosti, posebno među djecom i to do 5 godina starosti.
“Tu je nažalost zabilježen ne samo visok stepen prekomjerne težine i gojaznosti, nego je zabilježen i porast u odnosu na prethodno istraživanje, kada je bilo 12 posto prekomjerno uhranjene djece, a sad je porast na 17 posto“, komentarisala je Aida Filipović iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Od svjetskih standarda još smo daleko, tvrde stručnjaci. Samo 21 posto djece doji do 6 mjeseci, kada je majčino mlijeko ključno. A loše navike ne prestaju ni kasnije.
“U adolescentnoj dobi imamo upotrebu slatkiša, brze hrane…Neadekvatno prehrambeno okruženje, gdje kantine u školama nude nezdravu hranu“, dodala je Filipović.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od gojaznosti godišnje umre skoro tri miliona ljudi, a najugroženije su upravo zemlje sa niskim ekonomskim standardima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
