Predsjednik Naše stranke (NS) Predrag Kojović smatra da bi pobjeda nacionalnih stranaka na izborima 2018. godine ubrzo rezultirala formiranjem tri etničke mini-države u nekoj labavoj konfederaciji koja bi se zvala BiH.
“Za nas, a vjerujem da tako misle i ljudi u SDP-u i DF-u, to je apsolutno neprihvatljivo, jer bi značilo ne samo nestanak BiH nego i nagradu za strašne zločine koji su počinjeni u ostvarenju tog anahronog političkog projekta”, kazao je Kojović u razgovoru nakon lokalnih izbora, a u kontekstu rasprava o mogućem ujedinjenju stranaka ljevice ili njihovom zajedničkom nastupu na narednim općim izborima.
pročitajte još
NS je nakon prošlomjesečnih lokalnih izbora postala najjača opoziciona partija u gradskim sarajevskim općinama. Stranka je dobila 120 posto glasova više u odnosu na prošle lokalne izbore, dvostruko više vijećnika od čega su skoro polovina vijećnice. Osim Sarajeva, imaju predstavnike i u lokalnim parlamentima u Bosanskom Petrovcu, Zenici, Varešu, Gračanici, Visokom, Goraždu, Bosanskoj Krupi i Sanskom Mostu.
“Naš budžet za kampanju je iznosio oko 10 posto onoga što su druge partije potrošile, naši kandidati su svo vrijeme bili na ulicama, sa građanima, a poruka kampanje je bila ‘Budimo dobre komšije’ — dakle, kampanja je bila pozitivna i fokusirana na pitanja koja su od značaja za svakodnevnevne probleme sa kojima se građani bore u svojim lokalnim zajednicama. Time smo pokazali da ovo što radimo ima smisla i jasno je da sve više građana odbija da se na izborima opredjeljuje pod pritiskom nacionalističkog zastrašivanja novim ratom kojim se glasači, kako se to odomaćilo u kolokvijalnom govoru, utjeruju u etničke torove. To što smo u Sarajevu postali vodeća opoziciona stranka pokazuje da sve više naših sugrađana zapravo prati šta konkretno radite tamo gdje ste prisutni u zakonodavnim organima I ima hrabrosti i spremnosti da se okrene budućnosti i napravi iskorak ka jednoj novoj, boljoj, građanskoj, evropskoj BiH”, rekao je Kojović.
Nakon lokalnih izbora razgovaralo se o tome da stranke lijevo od centra mogu imati većinu u Gradskom vijeću te ponuditi svog kandidata za gradonačelnika Sarajeva. Kojović u odgovoru na pitanje koalicije ljevice u Sarajevu kreće od tvrdnje da ljevica postaje sve maglovitiji pojam kojem svako daje značenje koje mu odgovara.
“Činjenica je da su stranke koje sebe zovu ljevicom u prethodnom periodu pravile, po mom mišljenju, neprihvatljive aranžmane i kompromise sa nacionalistima, dakle desnicom, stavljajući kratkoročni interes ispred dugoročnog. Sve stranke lijevo od centra su bile u, za Bosnu i Hercegovinu vrlo štetnim koalicijama sa SDA. Sve, osim Naše stranke koja je na političkom spektru pozicionirana kao stranka lijevog centra. Ovo govorim samo da bih ukazao na nešto što je, po mom mišljenju, neophodno i urgentno i bilo bi jako korisno, a to je da partije koje sebe vide kao ljevicu konačno definišu ili ja bih rekao redefinišu, šta znači pojam ljevica u današnjem trenutku. Da li taj pojam, osim melanholične nostalgije prema predratnom životu i prohujalom društvenom poretku, ima značenje koje je politički relevantno za vrijeme u kojem živimo? Ili je u pitanju samo selektivna fantazija o prošlosti? A potom (što je jednako važno, ako ne i važnije) da te principe dosljedno provode u praksi”, kaže Kojović.
Po njegovim riječima, razgovori sa strankama ljevice koje je Naša stranka povela u Sarajevu, imaju jedan cilj.
“A to je da se kreiranjem većine unutar opštinskih i gradskog vijeća spriječi da SDA da uspostavi potpunu kontrolu nad Sarajevom i da promovišemo inicijative i programe koje stavljaju interes svih građana i lokalne zajednice u fokus. Sad je, bojim se, već izvjesno da je taj cilj teško dostižan zbog osipanja vijećnika u strankama sa kojima razgovaramo. Cijela ta situacija je, nadam se, pokazala da rezultat jedne političke organizacije ne treba cijeniti samo po kvantitetu glasača i vijećnika, nego prije svega po kvalitetu ljudi i principima koje zastupaju”, ističe predsjednik NS-a.
Kojović dodaje kako stranke ljevice i Našu stranku, kao socijalno-liberalnu političku partiju, razdvaja različitost stavova o nekim bitnim ekonomskim i socijalnim pitanjima.
“Zato stalno ističemo da s njima možemo i želimo razgovarati o onome što nas zbližuje, a to je, pojednostavljeno rečeno, ideja građanske, evropske BiH. Ako se možemo složiti da je za opstanak i prosperitet BiH neophodno politički pobijediti ovu industriju mržnje – kako bih ja zbirno definisao nacionalne stranke, ako smo spremni na samoodricanje i surovu samodisciplinu, onda možemo zajedno krenuti ka tim izuzetno važnim izborima 2018. koji će, po mom mišljenju, odrediti sudbinu BiH za jedan duži period, a možda i zauvijek”, kaže Kojović.
On smatra da treba razdvojiti pitanje ujedinjenja ljevice od zajedničkog nastupa građanskog, antinacionalističkog bloka na izborima 2018. godine
“Iako nerado iznosim mišljenje o tome šta druge političke partije treba da rade, odgovaram zbog važnosti pitanja: bilo bi logično i korisno da stranke ljevice, prvenstveno SDP i DF, ali i drugi, kao što su SDU ili GDS pa i Građanski savez, koji je možda zanemariv po broju glasova, ali ga vode ljudi koji su prije toga vodili uspješne kampanje za SDP i DF – ponovo budu jedna partija kao što su i bili do prije nekoliko godina. To bi, po mom mišljenju, značajno pomoglo da pregovori Naše stranke i takve ujedinjene ljevice o nastupu 2018. budu produktivniji i uspješniji”, ističe Kojović.
Nakon nedavno susreta sa predsjednikom Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudinom Radončićem, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP) Nermin Nikšić pomenuo je i jedan novi, širi koncept, patriotskog probosanskog bloka koji bi pored stranaka lijevog centra bio otvoren i za druge “patriotske” stranke. Kojović, pak, tvrdi da je Bosnu i Hercegovinu razorio i razara nacionalizama i za njih u NS-u je nezamislivo da u borbu protiv te ideologije idu sa strankom koja sebe definiše kao nacionalnu stranku desne orijentacije.
“Biti patriota danas u BiH za Našu stranku znači poštovati Ustav BiH, zakone, profesionalno i pošteno raditi svoj posao, biti ljubazan, civilizovan, prema sugrađanima i zemljacima, boriti se protiv izjednačavanja fašista i antifašista i to je ono što mi dosljedno radimo iako često plaćamo visoki političku cijenu zbog svoje principijelnosti. Zapravo, najkraći odgovor na vaše pitanje mogao bi biti sljedeći: nismo spremni biti u bloku sa strankom koja misli da se osnovna škola u Dobroševićima treba nazvati po Mustafi Busuladžiću”, kaže Kojović.
Na pitanje koji je najmanji zajednički nazivnik ili crvena linija za NS za saradnju sa drugim strankama Kojović odgovara da je to prihvatanje aksioma da je država BiH definisana kao suverena, demokratska i sekularna država ravnopravnih građana i naroda koji u njoj žive, i da su svi državljani BiH ravnopravni na svakom pedlju njene teritorije, bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost.
“Dakle, jednakost u različitosti”, zaključio je predsjednik NS-a Predrag Kojović.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
