U entitetu Republika Srpska kreće prinudna naplata poreza na nepokretnosti. Veliki dio dužnika su ljudi iz dijaspore, koji nisu informisani ni o porezu ni o eventualnim hipotekama poreznika na njihovu imovinu.

Šeher, Vrbanja, Mejdan, banjalučka su naselja u kojima je prije rata živjelo najviše Bošnjaka. Ima ih i danas. Svoj život su vezali za Vrbas, i grad na njemu. No, oni drugi, koji su otišli u inostranstvo, ostavili su iza sebe imovinu…i mogućnost da se vrate.

A kada se vrate mnoge će dočekati plave koverte Poreske uprave, za neplaćeni porez na nepokretnosti.

Najčešći iznosi poreza na nepokretnosti, oko 50 KM, mogu narasti do visokih iznosa uz kamate, te novčane kazne od 500 do 3.000 KM.  

Zakonski Poreska uprava ima mogućnost pljenidbe pokretne imovine, a posljednja najoštrija mjera je upis hipoteke na stan ili kuću.

“Zbog duga od 30, 40 KM, možemo zakonski upisati hipoteku, ali nadamo se da neće biti potrebe i da će građani shvatiti, jer kad potegnemo za hipotekom to dobijaju druge konotacije”, rekao je Velimir Kukobat, pomoćnik direktora Poreske uprave RS-a.

Uglavnom negativne. I političke. Koje iz Poreske demantuju, kažu porez nema ni boju, ni miris, ni ukus.

“Porez je obaveza, isti su nam i Srbi, i Bošnjaci…i Hrvati, mi se na zamaramo time, mi provodimo zakon”, tvrdi Kukobat.

Visoka je naplata ovoga poreza, čak 84 posto. NO, dug od 2012. do danas je premašio devet miliona.

Ukupna procijenjena vrijednost nekretnina u RS-u je 47,5 milijardi KM. Oporezivi ne tako beznačajan dio ovoga novca, puni budžete opština i gradova.

Za istu kvadraturu stana, građanin će platiti različit porez, zavisno od vrijednosti nekretnine i lokacije. Najveću poresku stopu u 2013. godini plaćale su Dobojlije. Lokalni političati pravdali su to riječima da to nije udar na džepove građana, već na one koji imaju najviše imovine.