Prof. dr Suad Kurtćehajić gostujući u programu N1 kazao je da Republika Srpska mora biti preimenovana, zbog paradoksalnosti u nazivu, pogotovo zbog toga što Ustav kaže da su svi narodi na teritorije cijele BiH ravnopravni.

Ima li BiH državnost? Ima li nacionalni identitet? Šta je historjiska tekovina danas a šta je nekad bila – teme su o kojima smo razgovarali sa prof. dr. Suadom Kurtćehajićem, predsjednikom Foruma bošnjačkih intelektualaca i profesorom na FPN-u u Sarajevu.

On je u programu N1 u emisiji Novi dan kazao da je BiH u vrijeme Tvrtka bila najmoćnija država na Balkanu, a Tvrtka mnogi danas svojataju.

“25. novembra je obnovila svoju državnost, i u svakom Ustavu je bila država. Bivše federalne države su imale pravo na samoopredjeljenje, a problem je bio samo oko naziva Bošnjaci. To su Bošnjani – koje smo spelovali na Bošnjak. Iako se dominantno koristila religija – to je bilo ime za sve narode na teritoriji BiH”, kazao je Kurtćehajić.

“Onda nam se desila smišljena situacija iz Beograda, gdje su poslali svećenika da izvrši srbizaciju pravoslavnog stanovništva, a slično je kasnije došlo i iz Zagreba. Bošnjaci islamske vjeroispovjesti su se vezali za islamski svijet”, tvrdi Kurtćehajić.

“BiH je uvijek bila predmet potkusurivanja. Sporazum Cvetković-Maček je trebao podijeliti BiH, ali nije uspio zbog početka II svjetskog rata na ovim prostorima. Kasnije se omogućuje BiH da njena tri naroda odluče o njenoj sudbini rezolucijom ZAVNOBiH-a. Tu stoji da niko nema pravo ekskluziviteta u BiH što je posebno sada značajno”, ocijenio je Kurtćehajić.

On tvrdi da sadašnje uređenje nije savršeno postavljeno, ali pokušaj da se Bošnjaci asimiliraju kao vjerska skupina nije uspio također. “Smeta mi kada predstavnici drugih naroda označe Bošnjake u religijskom kontekstu”, dodao je.

Dan državnosti BiH se ne kosi sa Dejtonom

Zakonom o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine (“Službeni list R BiH”, broj 9/95), određeno je da je 25. novembra Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Mladen Ivanić, član predsjedništva BiH smatra da krši zakon obiljžavanja Dana državnosti – države na čijem je čelu?

“Da smo država u punom kapacitetu, Ivanić bi odgovarao zbog svojih izjava. BiH je priznata kao Republika, i tu nije bilo nikakvih tvorevina, ni Herceg-Bosne ni takozvane Republike Srpske. Imali smo internacionalno priznanje, i BiH je priznata kao Republika bez entiteta. Kao takva je primljena u UN, i to je bilo potpuno validno”, izjavio je profesor Kurtćehajić.

On kaže da se Zakon o Danu državnosti ne kosi sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, i da taj zakon vrijedi na teritoriji cijele BiH. “Jedini način da 25. novembar prestane da važi jeste da Parlamentarna skupština BiH to promijeni, a do tad – on vrijedi na teritoriji cijele BiH”.

“Sve što se tiče suvereniteta BiH, međunarodnog priznavanja BiH – sve pripada BiH, a visoki predstavnik može da nametne drugačiji način”, izjavio je dodavši: “Dodik govori o opozivanju nadležnosti. One su slovom Dejtona, a ne duhom Dejtona. On se nalazi u poziciji da pročita nadležnosti, i možemo se vratiti na izvorni Dejton samo kada to visoki predstavnik procijeni, i kada smatra da je to značajno za BiH – to može nametnuti. Ima veća ovlaštenja od Parlamentarne skupštine, ili Predsjedništva BiH. Mladen Ivanić je u protupravnosti sa izjavama, kao i sve ustanove koje su opstruirale praznik 25 novembar”, tvrdi Kurtćehajić.

Da li su nam potrebne izmjene Ustava?

“Imamo presude Sejdić-Finci, Azra Zornić i Ilijaz Pilav suda u Strazburu. Diskriminirani su i potpuno su u pravu. Pilav se kao Bošnjak nije mogao kandidovati za predsjedništvo, jer je iz RS. Ustav je odredio ko može biti gdje, i ako niste tu gdje je određeno – diskriminirani ste. Evropska konvencija o ljudskim pravima ima prednost u odnosu na ostale zakone – i to je kontradiktorno”, pojasnio je Kurtćehajić.

Dodikova politika vodi u Novi rat

“Predložio bih političarima da odu u Strazbur, i kažu da se jedan entitet u BiH ne može zvati po jednom narodu, jer su svi jednaki na teritoriji cijele BiH, a to stoji u Ustavu i u Ustavu RS. To je paradoksalno, jer – zamislite da se FBiH zove Islamska republika recimo. Paralo bi to uši druga dva naroda, i ne bi oni dugo čekali. Entitet ima hipoteku u nazivu”, stav je Suada Kurtćehajića.

“Ne možete biti presuđeni za genocid – i da vam tvorevina postoji. Zamislite da danas u Njemačkoj imate dio koji se zove Nacistička Njemačka, ili NDH u Hrvatskoj. Naziv entiteta Republika Srpska se mora preimenovati”, izjavio je.

Kurtćehajić je komentarisao i buduće – davno najavljene referendume o odvajanju RS od BiH.

“Ovo morate znati. 1737. godine BiH je bila napadnuta od Austrougarske. Sultan nije bio spreman da brani Bosnu, Porta to nije htjela. Bošnjaci su dobili ultimatum. Ako hoće da sačuvaju imetak – moraju se vratiti na hrišćanstvo, a ako hoće da sačuvaju vjeru – moraju ići u Anadoliju. Bošnjaci su se suprostavili Austrougarskoj i pobijedili. Kada Bošnjaci moraju da se bore – nađu rješenje. Dodikova politika je opasna, i može Bosnu uvesti u novi rat. Eventualni referendum može napraviti tu situaciju, i može o jadu da nas zabavi”, kazao je Kurtćehajić na koncu gostovanja u Novom danu na N1.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.