Na dnevnom redu naredne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine trebala bi se naći zanimljiva inicijativa.

Naime, poslanik SDP-a Denis Bećirović, podnio je inicijativu kojom bi se zadužilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine da, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana usvajanja ove inicijative u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kojim se propisuje da izabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine ne smije biti član političke stranke, odnosno po stupanju na dužnost, podnosi ostavku na stranačke dužnosti te o tome obavještava Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine.

Ukoliko pogledamo historijat Predsjedništva BiH, vidjet ćemo da su u ovoj instituciji sjedili uglavnom stranački ljudi.

Izetbegović, Krajišnik, Zubak…

Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je u septembru 1996. godine, na prvim poslijeratnim izborima, direktnim glasanjem u Federaciji Bosne i Hercegovine (bošnjački i hrvatski član) i u Republici Srpskoj (srpski član). Za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda izabran je Alija Izetbegović, za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda Momčilo Krajišnik, a za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Krešimir Zubak. Ovaj saziv Predsjedništva vršio je dužnost do oktobra 1998. godine, kada su implementirani rezultati izbora iz septembra iste godine i kada je konstituisan drugi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Drugi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine konstituisan je u oktobru 1998. godine. Te godine, na općim izborima, u Predsjedništvo su izabrani: Alija Izetbegović za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda, Živko Radišić za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda i Ante Jelavić za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. U oktobru 2000. godine Alija Izetbegović se povlači sa funkcije ličnom odlukom. Na njegovo mjesto Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine bira Halida Genjca na privremenoj osnovi, u skladu sa Zakonom o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Visoki predstavnik je u martu 2001. godine, ličnom odlukom, smijenio sa funkcije člana Predsjedništva Antu Jelavića.

Od kraja marta 2001. godine, a na osnovu Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Parlamentarna skupština bira Beriza Belkića na funkciju člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog i Jozu Križanovića za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Živko Radišić je ostao na funkciji člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda.

Nakon općih izbora u oktobru 2002. godine, izabran je treći saziv Predsjedništva BiH, koji čine: Mirko Šarović, član Predsjedništva iz reda srpskog naroda,Dragan Čović, član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i Sulejman Tihić, član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda. Na konstitutivnoj sjednici za prvog predsjedavajućeg novog saziva izabran je Mirko Šarović.

Nakon što je podnio ostavku na mjesto predsjedavajućeg Predsjedništva BiH u aprilu 2003. godine, umjesto Mirka Šarovića za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda izabran je Borislav Paravac.

Silajdžić, Jović, Radmanović…

U martu 2005. godine visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown smijenio je Dragana Čovića sa funkcije člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Nakon odluke visokog predstavnika za BiH Paddyja Ashdowna o smjeni Dragana Čovića Parlamentarna skupština BiH je, na osnovu Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, donijela odluku o izboru Ive Mire Jovića za člana Predsjedništva iz reda hrvatskoga naroda.

Nakon općih izbora u oktobru 2006. godine, izabran je četvrti saziv Predsjedništva BiH, koji čine: Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i Haris Silajdžić, član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.

Na konstitutivnoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 6. novembra 2006. godine, za prvog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH izabran je Nebojša Radmanović.

Nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini, održanih u oktobru 2010. godine, izabran je peti saziv Predsjedništva BiH, koji čine: Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, te Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.

Na konstitutivnoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 10. novembra 2010. godine, za prvog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH izabran je Nebojša Radmanović.

Nakon Općih izbora u Bosni i Hercegovini, održanih u oktobru 2014. godine, izabran je šesti saziv Predsjedništva BiH, koji čine: Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, Dragan Čović, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, te Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.