Đuro Kozar, vojno-politički analitičar, bio je gost Novog dana gdje je komentarisao posjetu generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga Bosni i Hercegovini te je rekao da je NATO tu da čuva mir.
“Posjeta Stoltenberga je značajna zato što je shvaćeno da je BiH u fokusu NATO-a i da NATO ima svoje obaveze u BiH. Mi nismo u NATO-u, ali NATO jeste u BiH. NATO je tu da garantuje provedbu vojnog dijela Dejtonskog sporazuma i da čuva mir i da osluškuje šta se događa u BiH kako bi eventualno reagovao“, istakao je Kozar za N1.
O izjavi predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića kako će o ulasku BiH u NATO odlučivati buduće generacije političara je kazao: “Njegov pesimizam je mene na neki način razočarao. Mislim da je to neodmjerena izjava, iako NATO ima svoje uvjete da se uđe u Savez i on insistira na tome, a bilo je i naznaka da je NATO mogao da nam progleda kroz prste“.
O knjiženju vojne imovine i zašto se ne želi uknjižiti je rekao: “Pratio sam 40 godina tu temu i znam sve objekte. Najatraktivniji objekat je vojarna Kozara i ona je po standardima NATO-a a ostali su prilično potrošeni i trebalo bi ih obnavljati, mada se nalaze na odličnim lokacijama. U Republici Srpskoj su uzeli nekoliko vojnih objekata i koriste ih kao svoje. RS se okoristila na račun vojne imovine koja je državna. U Tuzli se također nalazi jedna vojna zgrada koja se koristi kao zgrada Opštine. U Zenici jedna humanitarna organizacija se nalazi u Domu armije, a postoje i pusti objekti koje mora čuvati vojska“.
Decenijska priča o državnoj imovini traje više od deset godina. Visoki predstavnik u BiH još 2004. godine nametnuo je tri zakona o zabrani raspolaganja nepokretnom imovinom i od tada praktično ništa nije urađeno. Nakon toga RS je donijela Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS, a pod zabranom je raspolaganja, ali je 2012. godine nadležnost RS za ta pitanja osporio Ustavni sud BiH.
“U RS se želi da sve što je bilo u vlasništvu JNA ostane u vlasništvu RS, a da pripadnici Oružanih snaga budu tu kao podstanari. Oni ne tjeraju vojsku ali žele da to bude vlasništvo RS. Sad je država dobila spor oko objekta u Han Pijesku ali ni do danas nije registriran, mada je u Sudu sve završeno. To nije urađeno zato što bi lančano dovelo do knjiženja i svih ostalih objekata“, naveo je vojno.politički analitičar Kozar za N1.
O tome da li su Oružane snage BiH potrebne našoj državi je istakao: “Oružane snage jesu potrebne BiH i protiv sam tendencija da se izvrši demilitarizacija, odnosno da postoji samo počasni vod. Sa takvim ustrojem ne može država ući u NATO. Vojnici imaju tri pješadijske brigade, brigadnu podršku, zrakoplovnu, ustroj je odličan, ali naoružanje i oprema su zastarjeli. Dosta se ulaže u postrojbe koji idu u mirovne misije u Afganistan, međutim mi smo što se tiče tenkova u lošoj situaciji. Imamo jedan u Tuzli a on je u sastavu brigade u Rajlovcu“.
Kozar je komentarisao i uvođenje vojnog roka u Hrvatskoj te hoće li i BiH učiniti isto.
“Mislim da je BiH potpuno nepotrebno uvođenje vojnog roka jer imamo jako malu profesionalnu vojsku i to bi dosta koštalo. Ne može se regrut osposobiti za mjesec dana. Ja sam služio vojsku godinu dana i znam šta to znači. Bilo bi to jako problematično jer je u BiH vojni proračun isti već godinama, ne povećava se i zato je ulaganje minimalno“, istakao je za N1.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
