Grupa članova Bundestaga sastavila je listu pitanja i uputila je na adresu Vlade SR Njemačke. Pitanja su bila iz domena dnevnih društveno-političkih aktuelnosti koje se tiču BiH, sa fokusom na "Dan RS". Odgovori su stigli i na adrese bh. parlamentaraca.

Jedno od pitanja je glasilo: Kakve zaključke izvlačite iz činjenice da je predsjednik RS insistirao na paradi i obilježavanju tzv. Dana RS kao praznika, iako je to Ustavni sud BiH odbacio kao neustavno, i u kojoj mjeri – prema mišljenju njemačke vlade, takvo ponašanje jednog predstavnika BiH državnih struktura predstavlja povredu Ustava i važećeg Dejtonskog mirovnog sporazuma kojeg nadgleda međunarodna zajednica?

“Ustavni sud BiH je presudom od 25. novembra 2016. godine ocijenio neustavnim obilježavanje 9. januara kao Dana RS i odredio rok od 5 mjeseci za izmjenu spornog Zakona o praznicima RS. Zakonske izmjene koje su stupile nekoliko dana prije 9. januara 2017. godine zadržale su sporne odredbe. Savezna vlada SR Njemačke je zajedno sa svojim partnerima u EU i Upravom odboru Vijeća za implementaciju mira kao i u direktnom razgovoru sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom, osudila nepoštivanje autoriteta Ustavnog suda“, stoji u odgovoru.

U pismu koje je uputila grupa bh. parlamentaraca bilo je i pitanje o tome koji stav zauzima njemačka vlada u vezi sa stavom Mladena Ivanića.

“Mladen Ivanić je sudjelovao na ovogodišnjim proslavama Dana RS-a. On se već ranije izjasnio da je to za održavanje 9. januara kao praznika Dana RS i uputio je kritiku na odluku Ustavnog suda“, navedeno je u odgovoru.

Kako njemačka vlada procjenjuje to što je entitetski predsjednik Milorad Dodik kao reakciju na presudu Ustavnog suda, koji je praznik proglasio neustavnim, održao referendum o proslavi 9. januara kao Dana RS, iako je održavanje referenduma odlukom Ustavnog suda ocijenio neustavnim i šta je njemačka vlada bilateralno ili u okviru međunarodne zajednice poduzela da spriječi održavanje nezakonitog referenduma?

“Referendum o prazniku RS direktno je povrijedio odluku Ustavnog suda, od 17. septembra 2016. godine kojom je provođenje referenduma u skkladu sa presudom, zabranjeno. Vijeće EU je dana 17. oktobra 2016. godine prilikom izvođenja zaključaka, održavanje referenduma označilo neustavnim i izrazilo žaljenje zbog njegovog provođenja. Prema mišljenju Vijeća EU referendum je prouzrokovao nepotrebne napetosti i doveo u pitanje načelo vladavine prava. Vijeće EU istaklo je ovaj stav u izjavi od 13. decembra 2016. godine“, objašnjeno je u odgovoru njemačke vlade.

Bilo je pitanja i o ulozi ruskog ambasadora u BiH Petra Ivancova. Koje zaključke izvlači njemačka vlada iz činjenice da je ambasador Rusije u BiH Petar Ivancov otvoreno podržao protuustavni referendum o zadržavanju 9. januara kao Dana RS?

“Takvi zaključci odgovaraju stavu ruske vlade. Kratko prije referenduma, Milorad Dodik je bio u Moskvi gdje je primljen od ruskog predsjednika Putina. Ministar vanjskih poslova Rusije Lavrov je 29. septembra 2016. izjavio da sa ruskog aspekta referendum o prazniku ne predstavlja prijetnju teritorijalnom integritetu BiH i ne vrijeđa principe De3jtonskog mirovnog sporazuma“.

Aktuelna tema u BiH je aktuelna kriza vlasti. Koje posljedice za BiH bi, po mišljenju njemačke vlade, moglo imati daljnje slabljenje institucija BiH?

“Dalje slabljenje institucija BiH moglo bi dovesti do usporavanja na putu evro-atlantskih integracija i reformskih procesa“, kratko je odgovoreno.

Kakve zaključke izvlači njemačka vlada povodom stava Mladena Ivanića, člana Predsjedništva BiH, u pogledu državne ustavnosti zemlje koju on predstavlja, s obzirom na njegovo učešće na paradi?

“Saveznoj vladi je poznato da mnogi BiH političari, stav jedne nacionalne grupi kojoj oni pripadaju, postavljaju kao stav cijele države. Promjena ovakvog načina mišljenja, do kojeg dovode partikularni interesi i nacionalni refleksi, je jedna od najvećih i najtežih zadaća Bosne i Hercegovine i međunarodne zajednice. U ovom kontekstu je proces približavanja EU od posebnog značaja“, saopštila je savezna njemačka vlada.

Kako konkretno može i kako bi trebala djelovati međunarodna zajednica u cilju otklanjanja opasnosti od prijetećeg otcjepljenje RS od BiH?

“Približavanje BiH EU i NATO-u je u cilju da cijelu državu ojača i djeluje suprotno težnjama za secesiju. Stoga, Savezna vlada podržava ovaj proces i u Briselu. S tim u vezi, a u cilju otklanjanja konflikata i jačanja cijele države i institucija, međunarodna zajednica mora voditi jedan intenzivni dijalog sa BiH političarima, snagama reformi i civilnim udruženjima. Sankcije USA protiv predsjednika RS Dodika stupile su na snagu 17. januara 2017. godine. Izricanje sankcija od EU u budućnosti nisu isključene“, odgovoreno je.

Kakve posljedice bi otcjepljenje RS, kojim se prijeti, moglo po mišljenju njemačka vlade, imati na sigurnost u Evropi?

“Savezna vlada se ne izjašnjava o hipotetičkim pitanjima“.

Kakve zaključke izvlači njemačka vlada iz činjenice da je vlada SAD 17. januara 2017. godine uvela sankcije Miloradu Dodiku zbog nepoštivanja presude Ustavnog suda i kršenja mirovnog sporazuma iz Dejtona i kakav je stav njemačke vlade po pitanju da li bi EU trebala uvesti sankcije protiv političkog vodstva RS?

“Savezna vlada dijeli mišljenje o referendumu sa mišljenjem vlade USA“.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.