Dodik će opet u Rusiju, a šta je sa državničkim posjetama?

Osim susreta Milorada Dodika i Mladena Ivanića sa Vladimirom Putinom, u skorijoj prošlosti, niko se od drugih zvaničnika Bosne i Hercegovine nije sastao sa predsjednikom Rusije. No, šta je sa državničkim posjetama...

Milorad Dodik kod predsjednika Rusije opet će u julu. Posljedni sastanak upriličen je u Moskvi uoči referenduma o Danu Republike Srpske u septembru prošle godine. Riječ je o redovnim susretima Dodik-Putin, a na pitanje N1 zašto izostaju susreti na relaciji Predsjedništvo BiH – Putin, Dodik nema komentar.

“Što bih ja njih komentarisao?! Evo da znate da ćemo biti ponovo u prilici u julu mjesecu da se vidimo i mislim da je to dio jedne komunikacuije koja je redovna i daje rezultate”, kazao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

“Do sada nismo imali adekvatne bilatelarne susrete kada je u pitanju BiH i Rusija. Dodik je koristio taj prazan prostor, vrlo često i zluoptrebljavao poziciju entitetskog predsjednika uspostavljao kontakte i sa predsjednikom Putinom i sa ministrom vanjskih poslova i drugim”, rekao je Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH.

Republika Srpska nije ruska interesna zona, sarađujemo i sa Zapadom, sastajao sam se i sa drugim važnim zvaničnicima Evrope i svijeta – poručuje Dodik.

“Rusija je ovdje dosta prisutna sa svojim privrednim potencijalima i pomaže nam, sama činjenica da u veoma teškim i poslovnim okolnostima zadržavaju značajan broj radnika u Rafineriji govori kako je njihovo opredjeljenje i mi to poštujemo. Mi nikada nismo imali nijedan zahtjev, mi nikada ni čuli nismo ni od Putina ni od bilo koga da smo mi ruska interesna zona kako vi nas trpate u to. Mislim da se radi o prijateljstvu i razumijevanju koje daje rezultate. Nastavićemo da sarađujemo i sa Zapadom jer je naša orijentacija EU, ali isto tako i sa značajnim faktorima u Kini koji sada se pokazuju kao mjesto na kojem možemo dobiti značajan broj dobrih projekata”, naveo je Dodik.

Da je neka delagacija BiH otputovala u Rusiju ili obratno – rijetke su vijesti. Jedna slična datira iz ovog mjeseca kada je državni ministar finansija Vjekoslav Bevanda boravio u Moskvi i potpisao sporazum o isplati klirinškog duga. Cjelokupan sovjetski dug od 125 miliona dolara BiH će naplatiti u novcu što se smatra uspješno okončanim pregovorima jer su druge države dug naplatile u robama. No, šta je sa državničkim posjetama?

“I predsjednik Izetbegović i član predsjedništva Čović i Ivanić bi morali da na isti način komuniciraju kako, evo sa islamskim zemljama, tako i zemljama Zapada, tako i sa Ruskom Federacijom. I treba činiti da se i Izetbegović pored Erdogana sastane se sa Putinom, a naravno i Ivanić pored Putina da se sastaje sa Erdoganom i to je nešto što BiH treba da iskoristi kao svoju komparativnu prednost”, izjavio je Osmanović.

Da se spoljna politika BiH, zemlje opterećene unutrašnjim političkim previranjima, ne razvija planski i ciljano - zaključak je iz akademskih krugova.

“Vanjska politika države svela se na individualne inicijative, odnosno da tako kažem na nacionalne rezervate određenih nosioca dužnosti za koje se smatra da su zaduženi da ispred tog naroda praktično kontaktiraju sa tom državom. Tu dolazimo u neku apsurdnu situaciju gdje se odnosi sa nekim ključnim državama poput recimo Turske svode na odnose Bošnjaka i Turske, Rusije u ovom slučaju Srba i Rusije, hrvatske zbog izravnog uplitanja Hrvatske svodi na odnos sa hrvatskom stranom u bh. politici”, istakao je Ešref Kenan Rašidagić, profesor međunarodnih odnosa Burch/FPN.

U 2016. BiH je u Rusiju izvezla oko 110 miliona maraka, a iz Rusije je uvezeno 108 miliona maraka raznih roba. Rusija je sa 502 miliona evra, od 1994. do kraja 2015., bila četvrta zemlja na spisku najznačajnih zemalja ulagača u Bosnu i Hercegovinu, odmah iza Srbije i Hrvatske.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.