Nacrt zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom, koji je predložila Federalna vlada, podržan je većinom glasova danas na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Nacrt zakona iz iste oblasti, ali od drugog predlagača, poslaničkog kluba Socijaldemokratske partije BiH, odobren je u tom domu u januaru.
To što su u parlamentarnoj proceduri trenutno dva nacrta nije nepoznata praksa i poslovnički je moguće, obrazložio je novinarima predsjedavajući poslaničkog kluba Stranke demokratske akcije Ismet Osmanović. Parlament će se opredijeliti koji zakon u konačnici želi podržati, dodao je.
Stranke parlamentarne većine tvrde da je Vladin nacrt prihvatljivo, kvalitetno rješenje, dok iz opozicije navode da je upućeno u proceduru iz sujete budući da je već ranije bio odobren SDP-ov nacrt, kako bi vladajuća većina priskrbila sebi zasluge za donošenje zakona koji željno iščekuju parovi što ne mogu prirodnim putem dobiti potomstvo.
Prema obrazloženju Vladinog nacrta, cilj je omogućiti ostvarivanje potomstva i planiranja porodice za one bračne, odnosno vanbračne parove s bračnim sterilitetom postupcima biomedicinski potpomognute oplodnje, odnosno omogućiti im ostvarivanje osnovnog ljudskog prava garantiranog kako međunarodnim, tako i domaćim dokumentima, uz osiguranje kvalitete i sigurnosti u svim postupcima biomedicinski potpomognute oplodnje u skladu s dostignućima biomedicinske nauke, odnosno direktivama Evropske unije.
Zdravstvena politika u Federaciji BiH je u ovom području u zaostatku, kako u odnosu na zemlje Evropske unije (EU), tako i u odnosu na zemlje u okruženju jer još nema zakon kojim se regulira područje liječenja steriliteta biomedicinski potpomognutom oplodnjom.
Jedini pokušaj do sada je davanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja tim osobama na dva pokušaja oplodnje postupcima biomedicinski potpomognute oplodnje Odlukom o osnovnom paketu zdravstvenih prava (“Službene novine Federacije BiH”, broj 21/09), što se ne realizira na nivou kantona, često pozivajući se na nepostojanje regulative u ovom području, navedeno je iz Vlade.
U Nacrtu zakona koji je ona predložila, propisano je da pravo na biomedicinski potpomognutu oplodnju imaju punoljetni i poslovno sposobni žena i muškarac koji su u braku, odnosno u vanbračnoj zajednici i u dobi su koja omogućava obavljanje roditeljskih dužnosti, podizanje, odgoj i osposobljavanje djeteta za samostalan život.
Pravo na biomedicinski potpomognutu oplodnju imaju nakon što su provedeni postupci utvrđivanja uzroka neplodnosti ili smanjenja plodnosti i otklanjanje tih uzroka stručnim savjetima, lijekovima ili hirurškim zahvatima.
Pravo na biomedicinski potpomognutu oplodnju ima i osoba ograničene poslovne sposobnosti, koja može samostalno davati izjave koje se tiču ličnih stanja, u skladu s Porodičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine, navedeno je.
U dijelu Nacrta koji definira pravo na biomedicinski potpomognutu oplodnju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja stoji da, u pravilu, to pravo ima žena do navršene 42. godine života, koja je u braku, odnosno vanbračnoj zajednici. Propisana su tri pokušaja intrauterine inseminacije i pet pokušaja vantjelesne oplodnje uz obavezu da dva pokušaja budu u prirodnom ciklusu.
Izuzetno, na prijedlog stručnog konzilija zdravstvene ustanove u kojoj se liječe bračni, odnosno vanbračni drugovi, a iz opravdanih zdravstvenih razloga, može se dati saglasnost na biomedicinski potpomognutu oplodnju i ženi nakon navršene 42. godine života.
Vlada FBiH je obrazložila da je donošenje zakona o biomedicinski potpomognutoj oplodnji predviđeno njenim planom rada za period 2015.-2018. godina.
Taj zadatak proizlazi iz Strategije za unapređenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u Federaciji BiH 2010-2019, usvojene na sjednici Vlade Federacije BiH 2010. godine.
Donošenje tog zakona je jedna od aktivnosti u Prioritetu 2. navedene Strategije “Planiranje porodice uključujući i usluge u slučaju neplodnosti”, navedeno je također.
Odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, pravo na zasnivanje porodice zagarantirano je kao jedno od osnovnih ljudskih prava. Također, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine sadrži odredbe o osiguranju ljudskih prava i osnovnih sloboda, odredbe o ljudskom integritetu i dostojanstvu, te načelo nediskriminacije.
Vlada je također navela da je Strategijom o reproduktivnom zdravlju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2004. godine definirano pet glavnih problema reproduktivnog zdravlja i to: poboljšanje prijeporođajne, porođajne i postporođajne zaštite; pružanje visokokvalitetnih usluga planiranja porodice, uključujući usluge za liječenje neplodnosti; eliminiranje rizičnog pobačaja; borba sa spolno prenosivim bolestima i promoviranje seksualnog zdravlja.
Također, predstavljeno je i pet područja djelovanja: jačanje kapaciteta zdravstvenog sistema, poboljšanje informacija pri određivanju prioriteta, mobiliziranje političke volje, stvaranje pratećih pravnih okvira i poboljšanje monitoringa, evaluacije i praćenja odgovornosti.
Parlament Evropske unije, na prijedlog Evropskog udruženja za humanu reprodukciju i embriologiju (European Society of Human Reproduction and Embriology, ESHRE), zauzeo je stav da postupci biomedicinski pomognute oplodnje mogu imati važan pozitivan učinak na demografske i ekonomske faktore i da ih stoga treba ugraditi u populacijsku politiku zemalja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.