Zabraniti uzgoj životinja zbog njhovog krzna ili ne. O tome su danas raspravljali državni parlamentraci. Ispred zgrade parlamenta za to vrijeme prosvjed građana koji se takvom uzgoju izričito protive. Sve su zatabilježile naše kamere, a pitali smo i same uzgajivače za stav o zabrani.
Amela Begović je prije četiri godine osnovana farmu kuna. Vratila se iz Švedske u mjesto Podgrab blizu Pala kako bi započela ovaj biznis. Prema postojećem zakonu, ovu farmu će morati zatvoriti iduće godine, kada je predviđeno da nastupi zabrana uzgoja životinja radi krzna.
“Ja sam podigla velike kredita da bih podigla ovu farmu. Uložila sam i svoj trud i vrijeme. Zasad, imam četvoro zaposlenih, a državi redovno plaćam doprinose. Niko nas nije kontaktirao niti dođao da vidi šta to mi radimo i kako radimo. Nas najmanje 150 porodica od ovoga živi“, rekla je Amela Begović, vlasnica farme kuna.
Hasan Agić je doktor veterinarske medicine i vlasnik farme činčila. Kako kaže, kao stručnjaku smetaju mu navodi o mučenju i brutalnom ubijanju životinja koje uzgaja.
“Nama je cilj da imamo što kvalitetnije krzno, kako bismo postigli što bolju cijenu na svjetskoj berzi. Samim tim,s vaki uzgajivač se trudi da obezbijedi što bolje uslove životinjama. Što se tiče dobrobiti životinja, zagarantovani su svi uslovi po evropskim standardima“, rekao je Hasan Agić, vlasnik farme činčila.
U međuvremenu, protesti ispred zgrade državnog parlamenta. Aktivisti zagovaraju sprovedbu postojećeg zakona, koji predviđa zabranu uzgoja životinja radi krzna iduće godine. Navode primjere zemalja, poput susjedne Hrvatske, koje su to već učinile.
“Oni su jednostavno to zabranili jer su shvatili da im se to ne isplati. Da od te aktivnosti imaju više štete nego koristi. I sad mi trebamo biti pametniji od jedne Velike Britanije i Holandije, a tamo je ta idunstrija bila jedna od vodećih industrija u zemlji“, kazala je Lejla Šadinlija, aktivistica.
Za to vrijeme, u Domu naroda državnog parlamenta diskusija o predloženim izmjenama ovog zakona. Na stolu je prijedlog o odgodi zabrane uzgoja krznašica do 2028. godine. Prijedlog nije dobio potrebnu većinu delegata iz RS-a, te će biti predmet usaglašavanja Kolegija.
Mario Karamatić jedan je od glavnih zagovarača prolongiranja zabrane. Kaže kako gotovo kompletna proizvodnja krzna ide u izvoz.
“Po Evropskoj deklaraciji o ljudskim pravima, pravo životinje ne može biti iznad prava čovjeka. Primjera radi, zabrana u Nizozemskoj ne može zaživjeti jer proizvođačima nije ponuđena adekvatna naknada za prestanak djelatnosti. U BiH nije ponuđena nikakva naknada. Oni bi sa 1.1.2018. ostali na cesti bez ikakvih prihoda“, rekao je Mario Karamatić, delegat HSS u Domu naroda PSBiH.
I dok aktivisti od parlamentaraca traže potpunu zabranu uzgajanja životinja radi krzna, vlasnici farmi kuna i činčila kažu kako od države ne traže ništa, osim da ih puste da rade svoj posao. A da li će najavljena zabrana na snagu stupiti iduće godine ili će biti prolongirana za još deset godina, saznaćemo na narednim sjednicama Doma naroda državnog parlamenta.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
