Mladen Ivanić i Denis Zvizdić u Briselu su iskazali optimizam. No, brojke, politika i pravni procesi i ne idu tome u prilog.
Jedan od ključnih uslova za aktivaciju MAP-a, započet prije dvije godine – registracija perspektivne nepokretne vojne imovine – nije ni na pola puta.
Od 57 lokacija uknjiženo je 27. Ostalo je 30. Većina je u proceduri. Da o tako “striktnom uslovu” cjelokupne uknjižbe razmisle – govorio je Ivanić pred Sjevernoatlanskim savjetom.
VEZANE VIJESTI
“Nisam potpuno siguran da ćemo to uspjeti. Još uvijek jedan broj zemalja čvrsto stoji iza stava o potrebi knjiženja imovine. To, s obzirom na političke, ali i pravne aspekte podrazumijeva još nekoliko godina aktivnosti da se dođe u situaciju da se ta imovina registruje. Tako da nisam potpuno siguran, ako i bude bilo nekih šansi, ne vjerujem da je moguće da se bilo šta od toga desi prije kraja ove ili početkom iduće godine. Ostaje još vremena za neku vrstu lobiranja.”
“Ja sam optimista kada je u pitanju aktiviranje MAP-a. Naravno u ovom momentu ne mogu reći kada će to biti, ali svakako na nama je svima da učinimo dodatno joše jedan kredibilni napor kako bi se to uistinu dogodilo do kraja godine”, stav je Marine Pendeš, ministarke odbrane BiH.
Osim o aktivaciji MAP-a na sastancima u Briselu govorilo se i o putu BiH ka EU.
“Obavjestio sam uvaženog komesara za proširenje o stepenu realizacije pripreme odgovora na Upitnik Evropske komiije. Riječ je o jednoj vrlo zahtjevnoj, vrlo kompleksnoj, jednoj od najvažnijih faza. I mi ćemo sigurno u narednih nekoliko mjeseci realizirati našu obavezu. Pripremiti stručno i profesionalno odgovore na Upitnik i dostaviti ih EK”, kazao je Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH.
O procesu reformi Ivanić i Zvizdić razgovarali su sa evropskim parlamentarcima koji mogu lobirati za BiH. No nije moguće da postojeći uslovi za BiH budi izmjenjeni.
Jasenko Selimović, poslanik u Evropskom parlamentu je kazao: “To niko neće napraviti, to nikad nije ni postojalo, ali to što se mora napraviti jeste da se te reforme brže sprovedu i da u Briselu i u EU ljudi brže prepoznaju da su te reforme napravljene i da ih brže priznaju. Dakle, taj se proces mora ubrzati i može se ubrzati.”
U međuvremenu je stigla i analiza časpoisa American Interest u kojoj je navedeno da je “region Zapadnog Balkana i dalje u haosu, razdijeljen međuetničkim tenzijama i demokratskim nazadovanjem”, te da bi Brisel trebao ozbiljno razmotriti službeni zahtjev BiH za prijem u EU.
“Nakon Crne Gore NATO treba uzeti i Srbiju i BiH kao buduće članice. S previranjima u EU, integracija sa zemljama važnija je nego ikada”, navodi američki list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
