Izborni zakon BiH: 6. jula odluka Ustavnog suda BiH

Nakon toga uslijediće niz novih prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH. Ipak, i dalje izostaju zajednički prijedlozi i dogovori uz priznanje lidera: “Imamo evidentnu krizu”.

Da li su izmjene izmjene Izbornog zakona Kluba poslanika hrvatskog naroda štetne po vitalni interes bošnjačkog naroda, ili nisu - iduće sedmice odlučiće Ustavni sud BiH. Stranka demokratske akcije vjerovatno čeka sudsku odluku kako bi u proceduru uputila svoje izmjene Izbornog zakona BiH. Prijedlog SDA se finalizira. Uskoro će biti predstavljen.

"Mi smatramo da se ustavna reforma Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH može vršiti isključivo u procesu implementacije odluka Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci, Zornić i Pilav. Tako da je potrebno izvršiti izmjene ustava BiH, brisati etničke odrednice kada je u pitanju Predsjedništvo BiH i omogućiti svim građanima da mogu biti kandidati za Predsjedništvo BiH", rekao je Šefik Džaferović, poslanik SDA u Parlamentu BiH.

Vetom na veto – ovaj put Kluba Hrvata u Domu naroda državnog Parlamenta - mogao bi biti jedan od scenarija nakon što SDA uputi svoj prijedlog. Poznato je da su političari izgubili više od dvije godine mandata u kojima nisu ponudili zajedničko rješenje.

"Zakon će biti usvojen, u to ne sumnjajte, bez obzira da li će to biti onaj tekst koji smo mi predali ili neki korigirani tekst. Suština je tog teksta da prije izbora, odnosno prije ulaska u izbornu 2018. godinu mi imamo izmjene i dopune izbornog zakona koji će osigurati da jedan narod drugome ne bira predstavnike, kako u Predsjedništvu, tako klubove Doma naroda. I budite uvjereni da će to biti usvojeno", izjavio je Dragan Čović, član Predsjedništva BiH.

Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedništva BiH smatra da treba učiniti napor da se sjedne, razgovara i da se traže kompromisi.

"Oni koji hoće da nađu rješenje uvijek će naći kompromis, a oni koji ga ne žele uvijek će od svega stvoriti problem", izjavio je Ivanić.

Neprovođenje odluke Ustavnog suda BiH za Grad Mostar je drastično kršenje ljudskih prava i krivično djelo, smatra bivši član Centralne izborne komisije BiH. Vehid Šehić napominje da i članovi ove institucije imaju pravo predlagati izmjene izbornog zakona, što ne čine.

"U slučaju neimplementiranja odluka Ustavnog suda, naročito kada je u pitanju popuna Doma naroda može doći u upitnost konstituisanje vlasti na izborima 2018. godine. To bi bilo pogubno za građane BiH, vjerovatno ne bi bilo pogubno za političare", smatra Vehid Šehić, Koalicija Pod lupom, bivši član CIK-a.

Sasvim je sigurno, lideri još neko vrijeme neće sjesti zajedno. A da bi trebali, govore i sami. Da li će pokretač novih starih razgovora biti lider HDZ-a BiH biće izvjesno kada sredinom jula preuzme predsjedavanje državnim Predsjedništvom.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.