Problem s otkupnom cijenom malina muči proizvođače u BiH. Jučer su održali protest kako bi upozorili da im je ponuđena cijena od 1,5 KM neprihvatljiva. Istovremeno, sve je više kritika i na kvalitet i način proizvodnje bh. maline.
Haris Dervišević u malinarstvu je već četiri godine. Osjetio je i dobre, ali i katastrofalne momente. Prošle godine, otkupljivačima i pijacama prodao je više od pet tona malina. Trenutno, strahuje da bi zbog prenisko najavljene otkupne cijene mogao ispaštati kompletan biznis.
“Zaštite su skupe, prehrane su skupe, berači su marka, bez hrane, bez prevoza, spavanja. Jednostavno dođe da mi beraču damo da bere, jer smo ga uslovili da će raditi dva i po, tri mjeseca kod nas, čovjek je kontao zimnicu i hljeb pripremiti od nas, izvolite gospodo berite, naplatite sebi, a nama ako poticaj ostavite, ako nećete, halal vam bilo i to”, poručuje Haris Dervišević, proizvođač maline.
Poticaji za proizvodnju i izvoz maline svedeni su na minimum, u nekim sektorima i potpuno ukinuti. Podrške i razumijevanja je, kažu, sve manje. Grana, koja u prethodnim godinama bilježi ekspanziju, zbog loše reakcije na turbulencije na svjetskom tržištu, trenutno je veliki rizik.
Samo nekoliko dana ostalo je do početka berbe. Malinari kažu da sezonu jednogodišnje sorte, sa otkupnom cijenom od 1,5 KM, u startu mogu otpisati.
Konačna cijena od 1,5 KM nije formirana, kažu otkupljivači. Neadekvatna je reakcija i proizvođača i predstavnika vlasti, kaže predsjednik udruženja Enver Avdić, te poziva na razgovore, kako bi se našao kompromis.
“Kada uzmemo u obzir da su kompanije preko sto miliona maraka investirale u izgradnju hladnjača i prerada, nebulozno je zamisliti da mi možemo biti protiv proizvođača. U tom smislu, željeli smo kazati kakva je trenutno situacija u svijetu i da se svi zapitamo kako iz nje da izađemo kao pobjednici”, kaže Enver Avdić, predsjednik Udruženja otkupljivača i izvoznika FBiH.
Prošle godine su zbog previsoke otkupne cijene, dodaje Avdić, gubitnici bili otkupljivači. Nisu se adekvatno mogli nositi sa evropskom konkurencijom, koja je zbog dobrih proizvodnih i izvoznih poticaja znatno snizila cijenu maline. Oko četiri hiljade tona maline, kaže, ostalo je u hladnjačama. Malinari su jučer bili i na ulicama. Predstavnici vlasti svjesni su lošeg položaja malinara, ali finansijska podrška im je zadnja opcija.
“Mi ćemo se boriti da ova grana ne bude socijalni slučaj, nešto što je profitabilno, nešto što se širi, što donosi dohodak. Lijepo je kada objave podatak da malina sa najvećim procentom utiče u izvozu voća, a da apsolutno nemaju nikakvog sluha za ovo, neće moći”, ističe Suad Hadžiosmanović, predsjednik Udruženja “VI PLOD” Visoko.
U prethodnom periodu bilo je kritika na kvalitet i način proizvodnje bh. maline, što i malinari i hladnjačari opovrgavaju. Kažu, sigurno ima izuzetaka, ali malina iz Bosne i Hercegovine može da konkuriše svjetskom tržištu. Samo se treba potruditi da do svjetskih polica i dođe.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
