Na prvoj septembarskoj sjednici Parlamenta Bosne i Hercegovine, nakon godišnjih odmora, naći će se mnoga nerješena pitanja. Očekuje se burna rasprava o Informaciji o izgradnji Pelješkog mosta, pitanja bez jasnog stava. Spremno je i oštro pismo iz BiH.
Izgradnja Pelješkog mosta predstavljala bi nelegalan čin čije finansiranje Evropska komisija treba obustaviti jer bi izgradnja mosta značila napad na suverenitet Bosne i Hercegovine – oštar je sukus pisma spremnog da bude odaslano na adrese nadležnih zvaničnika EK i drugih tijela EU. Pismo, za sada, potpisuju bh. parlamentarci Hanka Vajzović iz DF-a i Šemsudin Mehmedović iz SDA. U septembru će o ovome raspravljati i državni parlament.
“Mislim da je ovo jedna vrsta diplomatskog pritiska od strane i Evropske komisije, odnosno lobija koji rade za Hrvatsku u EK – pritisaka na BiH da na neki način pristane na izgradnju Pelješkog mosta u nekim dimenzijama koje, eto, odredi struka. Međutim, nema tu nikakvih dimenzija niti može biti po međunarodnom pravu mora – Bosna i Hercegovina ima pravo na nesmetan pristup otvorenom moru”, objašnjava Šemsudin Mehmedović, poslanik SDA u Parlamentu BiH.
Vajzović i Mehmedović, inače članovi nadležne parlamentarne Komisije, napisali su da traže istragu protiv nepoznatih osoba zbog sumnje u zloupotrebu položaja u nadležnim ministarstvima obje zemlje radi izrade lažnog dokumenta, kako navode, baziranog na upitnoj saglasnosti BiH sa izgradnjom Pelješkog mosta.
“(Postoji li saglasnost iz BiH, jeste li je Vi vidjeli, ko je potpisao?) Niti ja niti bilo ko od kolega nismo vidjeli saglasnost. Postoji neka neprovjerena informacija da je neko u ime Ministarstva prometa I komunikacija potpisao saglasnost Republici Hrvatskoj, što je svakako falsifikat. (U nekim ranijim godinama ili u ovom periodu?) Ranije”, dodaje Mehmedović.
Problematikom se iscrpno bavio i ekspert za pomorski saobraćaj Nešad Alikadić. Ističe da se pričom o gradnji Pelješkog mosta krši nekoliko članova UN-ove konvencije o pravu mora. Podsjeća i na arbitražni proces između Slovenije i Hrvatske u kojem je Slovenija izdejstvovala slobodan prolaz za razliku od BiH u čijem slučaju se govori o neškodljivom prolazu.
“To podrazumijeva da nema nikakve kontrole, da nema nikakvog obustavljanja, nikakave primjene sile, nikakvog kažnjavanja i nikakvog uvjetovanja. Slovenija je dobila koridor sa međunarodnim režimom slobodne plovidbe i komunikacije. Može polagati kablove, mogu prelijetati avioni, podmornice voziti. Na priključnom koridoru Bosne i Hercegovine do otvorenog mora imaju pravo preleta avioni, sva plovila, podmornice koje plove zaronjeno. Kako može NATO podmornica voziti slalom?! Druga stvar, ako kanaderi gase negdje neki požar negdje u Hercegovini u zaleđu, u Neumu, gdje će oni uzimati vodu – pa tu u Neumskom zaljevu i kako će kanader udariti u most”, pita Nešad Alikadić, arhitekta i ekspert za pomorski saobraćaj.
Podsjećamo, u junu ove godine za projekat izgradnje Pelješkog mosta, visine 55 metara i dužine od 2,4 kilometra, Evropska komisija dodijelila je Hrvatskoj 357 miliona evra. Nadležna ministarka sve je nazvala najvećim hrvatskim projektom ikada.
“Čast i zadovoljstvo je da je konačno ovako jedan veliki povijesni trenutak se dogodio za našu zemlju, posebice što se tiče evropskih fondova. Ono što želim ovdje danas reći je da konačno imamo jedinstveni i u cjelovitosti povezan teritorij naše lijepe Hrvatske”, govorila je ranije Gabrijela Žalac, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU u Vladi Hrvatske.
Različiti stavovi predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti odavno dokazuju da BiH nema snagu za jasan – jedinstven stav. Dok član državnog Predsjedništva Bakir Izetbegović ponavlja da BiH mora imati otvoren pristup moru, njegov kolega Dragan Čović siguran je da će se Pelješki most graditi po planu jer je značajan i za BiH.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
