Ovdašnji historičari i geografi tvrde da Sutorina pripada Bosni i Hercegovini, i kažu da je tako još od Berlinskog kongresa kad je BiH imala dva izlaza na more.

Srpski član Predsjedništva, Mladen Ivanić, potvrdio je za N1 da Predsjedništvo BiH još nema stav o Sutorini, niti je o tome ikada raspravljalo, a i ne zna se kada će. O sudbini ovog primorskog područja raspravljat će i državni Parlament. Rezoluciju je uputio poslanik Denis Bećirović. Ovim dokumentom se od Predsjedništva BiH traži da Vijeću ministara vrati Prijedlog ugovora, kojim se Sutorina prepušta Crnoj Gori. Parlamentarci Rezoluciju smatraju preuranjenom te da se konačan stav treba usaglasiti nakon ratifikacije ugovora.  

“I u tom momentu se mogu uraditi dvije stvari – da se da saglasnost i time se smatra da je sporazum ratifikovan, ili da se ne da. I u tom slučaju se mora odlučiti da li će BiH ići na međunarodnu arbitražu”, kazala je Dušanka Majkić.

Argumentacija mnogih historičara i geografa u BiH je da Crna Gora nema dokaze da je Sutorina njihova, niti je to ikada bila vijekovima unazad. Izlaz na sutorinsko primorje BiH je dobila još na Berlinskom kongresu i nikada poslije nije odlučeno drugačije.

“Nikada naš Parlament za vrijeme AVNOJ-evske Jugoslavije nije prihvatio da Sutorina bude dio Crne Gore. Nikada nije priznao tu promjenu granica”, rekao je Suad Kurtćehajić.

Sutorina nije jedini nerazjašnjen granični spor prema susjedima. Sa Hrvatskom još nema dogovora na Uni i kod Neuma.  

Od 1.001 kilometra granice između BiH i Hrvatske stručnjaci smatraju da je sporno oko 5 posto. Samo na potezu od Novog Grada do Kozarske Dubice na čak 19 mjesta granica prelazi sa jedne na drugu obalu rijeke. Najveći problem je kod Kostajnice, gdje je 40.000 hektara najplodnije zemlje prisvojila Hrvatska, iako po AVNOJ-u taj dio pripada BiH.

Komisija za granice BiH još 2005. godine predložila je da granicu na rijeci Uni od naselja Ivanjska do ušća Une u rijeku Savu treba povući sredinom rijeke Une. Tako je pisalo i u Zakonu o teritorijalnoj podjeli BiH iz 1947. godine, a kasnije potvrđeno i u Dejtonu.

“Badinerova komisija je prihvatila sredina Une, sredina Save i sredina Drine. I tu nema nikakvih razloga. Čak hrvatska stranka pokušava da kaže da su neki bunkeri i dvorci njihovi, što je zaista smiješno”, rekao je ekspert za granice Vladimir Lukić.

Hrvatska strana crta neku drugu liniju, kojom je dio teritorija sa bh. strane prisvojila sebi. Slično je i na području Neuma. Vrh poluostrva Klek i ostrva Veliki Školj i Mali Školj bi, prema Sporazumu koji su 1999. godine potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, trebalo da pripadnu BiH. Hrvati svih ovih godina nisu pristajali na to, niti je sporazum ikada ratifikovan. Proteklih godina aktuelizovan je i zahtjev Srbije koja od Bosne i Hercegovine traži razmjenu teritorija na međudržavnoj granici kod hidroelektrana Zvornik i Bajna Bašta te u blizini Rudog.