Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker ponovio je izjavu iz 2014. godine da do kraja njegova mandata neće biti proširenja EU. Hrvatski parlamentarci kazali su kako je ova izjava na neki način dala alibi bh. političarima da ne žure s ispunjavanjem obaveza. A jasno je to i po probijanju rokova za odgovore na Upitnik.

Nakon višegodišnjeg zastoja na EU putu – 2015. krenulo nabolje. Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju – predata Aplikacija za članstvo – dobiven Upitnik Evropske komisije, krajem prošle godine. Za odgovore, sami sebi dali rok. Šest mjeseci. Nismo uspjeli. Dali novi rok – 1. septembar – nismo uspjeli. Stoga i sljedeća poruka iz evropskih krugova:

“Zemlja koja ima tolike unutrašnje disparitete i nemogućnost da se usaglasi oko nekih temeljnih stvari koje bi trebale biti prioritet za svaku državu kao što je recimo ispunjavanje Upitnika za EU ili naprosto otvoreni razlaz izvršne vlasti, a da o Parlamentu ne govorim – jednostavno se mora zapitati da li ona može biti kredibilan politički partner ne samo svojim susjedima nego kako će se doživjeti u EU”, kazao je Tonino Picula, evropski parlamentarac (Hrvatska).

Pomoć BiH na ispunjenu silnih evropskih kriterija – godinama stiže sa svih strana. Verbalna i finansijska – najrazličitijih međunarodnih institucija. Popuštanje u kriterijama. Opraštanje neispunjenih obećanja i probijenih rokova. Ipak, rijetka su bila otvorena vrata kroz koja smo prošli.

“Šteta je da nisu sve tri komponente na istom tragu, mi smo im bitno pomogli. Većeg zagovornika od hrvatskih europarlamentaraca nemaju za njihov evropski put”, poručila je Dubravka Šuica, evropska parlamentarka (Hrvatska).

Od 12. mjeseca prošle godine u fazi smo odgovaranja na više od 2.500 pitanja iz najrazličitijih oblasti. Prvo smo formirali neophodna radna tijela. Onda institucije vlasti nisu sarađivale. Odgovore nismo ni imali – a nastao je problem – ko će prevoditi. Padali su tenderi. Pljuštale su optužbe. Devet mjeseci nakon:

“Prema trenutno raspoloživim informacijama neusaglašenih odgovora je malo u odnosu na ukupan broj i nijedan se dio upitnika posebno ne ističe u tom smislu.Prevođenje odgovora na engleski počeće nakon potvrde finaliziranih odgovora. Prevođenje će biti organizovano postepeno, kako koja cjelina bude verifikovana. Na javni poziv Direkcije koji je zaključen 25. avgusta stigla je 251 prijava”, saopšteno je iz Direkcija za EU integracije.

Više od 1.300 službenika najrazličitijih nivoa vlasti odgovorilo je. Nakon prijevoda – procedura je sljedeća: Evropska komisija detaljno analizira odgovore; priprema mišljenja o zahtjevu za članstvo; dostavlja ih Evropskom parlamentu i Vijeću Unije; Vijeće razmatra mišljenje Komisije te u najboljem slučaju donosi zaključak o dodjeli kandidatskog statusa.

“Svaka država ima pravo da blokira od tog momenta bilo koji korak koji BiH pravi. U tom smislu jedna od politika unutar EU koja je ostala u potpunosti u rukama država članica je politika proširenja. Mi možemo očekivati potencijalne probleme, ali bez obzira na to ovo je vrlo spor proces”, upozorio je Adnan Huskić, analitičar EU integracija .

Posljednje istraživanje Direkcije za EU integracije iz jula ove godine – pokazuje da ukupno 69,2 posto građana Bosne i Hercegovine podržava ulazak u Uniju. Najčešči razlog podrške je što smatraju da će to rezultirati uređenijom državom i društvom. S druge strane oni koji su euroskeptični najčešće takvu odluku donose iz straha od povećanih troškova života i poreza.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.