Dok je Alija Izetbegović bio u Dejtonu pokušao kao glasnogovornik kruga ljudi koji su mislili poput mene uvjeriti predsjednika Izetbegovića da ne potpisuje Dejtonski sporazum. On je to odbio u korist mira koji je bio nužno potreban u tom trenutku, rekao je Ivo Banac, historičar i profesor gostujući u Pressingu na N1 televiziji.
Mnogi prizivaju makedonski scenarij u BiH. Postoje dokazi da je Rusija uključena u izborne procese u Americi, Francuskoj, Bugarskoj i Ukrajini. Šta prizivanje tog scenarija znači za BiH u kojoj se iduće godine održavaju izbori?
“Ne znam šta je makedonski scenarij, osim ako ne mislite na masovne demonstracije. Koliko god ona bila teška, to je priča o jednom relativnom uspjehu. U Makedoniji od 1990. godine do danas, nije došlo ni blizu onoga što se dogodilo u BiH ‘90. godina. Makedonija nije najgori primjer kako se neka pitanja mogu riješiti.
Što se tiče nekog masovnog izljeva gnjeva, imali smo nešto slično prije par godina u BiH i vidjeli smo da to nije nikakvo rješenje, već da je bilo izmanipulirano od dijela političkih snaga. To ne bih preporučio. Politika u BiH se mora rješavati dogovorom, prije svega u FBiH, a zatim na razini dva entiteta. U RS treba poticati alternativne snage, jer ne može biti da je Dodik jedini čovjek koji odgovara ljudima koji žive u tom nesretnom entitetu.”
Vaša priča se svodi na NATO i EU. Dužnosnici RS poručuju da nema šanse da će BiH postati članica NATO-a prije Srbije. BiH u vrsti taoca Srbije. Može li BiH preživjeti bez EU i NATO-a?
“BiH je doista dugoročna. Nema te sile koja je može raznijeti, ali bilo bi bolje da BiH uđe u EU i NATO savez. Takva vrsta pritiska od Dodika i njegovih, iza čega stoje Rusi, mora biti slomljena na demokratski način. To mora biti predmet bh. politike”.
Izbjegavate ulogu Hrvatske u svemu tome, iako svjetska štampa piše o tome da su i hrvatski dužnosnici iz BiH i Hrvatske u istoj ulozi kao Dodik.
“Rekao sam sve što treba znati o Draganu Čoviću. Njegova politika je katastrofalna. Ali iza Čovića ja ne vidim da stoji Vlada Republike Hrvatske. Ako ga oni često primaju, što mislim da je greška, to je zbog toga što su uvjereni, zbog ograničenosti političkih vidika, da je to nešto što se očekuje od njih. Bilo bi mnogo bolje da s njim prekinu odnose. Ali situacija je vrlo složena.”
Čović je legitimno izabran član Predsjedništva BiH i vodi stranku koja je zastupljena na svim nivoima vlasti u BiH. Kako da se prekinu odnosi s njim?
“Tačno i to nije dobro. To su stanoviti kurtoazni odnosi koji skrivaju činjenicu da postoji itekako velika skepsa prema raznim ruskim i velikosrpskim vezama u Čovićevom štabu. To je jasno.”
Čemu insistiranje da je BiH vještačka tvorevina i da će se raspasti kao Jugoslavija?
“Ima onih koji ponavljajući takve formule doista žele stvoriti uvjete za raspad BiH. Oni koji poistovjećuju BiH sa Jugoslavijom, zaboravljaju da Jugoslavije više nema, a da BiH kakva takva postoji i postojat će.
Hoće li se Amerika vratiti na Balkan, posebno u BiH? Šta je crvena linija koju SAD čeka da bi se vratili u BiH i u ostatak regije?
“Nemam odgovor na to pitanje. Vidim da je potpredsjednik Mike Pence na razne načine spominjao probleme ove regije. Činjenica jeste da SAD zagovara stvar Kosova, činjenica je da SAD želi zaustaviti rastakanje BiH. To su činjenice. Znači li to novi angažman, teško je reći.
Američka vanjska politika je u priličnoj konfuziji i ima raznih tendencija. Bilo bi dobro da je SAD više angažovan u ovom dijelu svijeta. Pokazalo se da je bez američkog vodstva situacija uvijek loše išla jer evropsko vodstvo nije doprinijelo dugoročnim, stvarnim pomacima u ovom dijelu svijeta.”
Kada će zemlje Zapadnog Balkana postati članice EU. Pominju se 2024. i 2025. godina. Koliko je to realno?
“EU je u velikoj krizi. Kako će kriza doći kraju teško je reći. Vidimo ulogu Macrona koji ima svoj plan za modernizaciju EU. Treba mnogo toga riješiti, da možemo biti sigurni koliko je taj projekt otvoren ostatku regije koji još nije unutar EU. Mi moramo raditi je poboljšati situaciju u našim zemljama, kao da EU uopće ne postoji. Ne smijemo biti ovisnici o projektima koji možda imaju, a možda nemaju budućnost.
Njemačka danas prolazi turbulentni period. Njemačka je pokazala veliki interes za regiju, posebno za BiH. Stigao je niz inicijativa, pa i za građanskom ustroju BiH. Treba li insistirati na građanskom ili nacionalnom?
“Moram reći da nisam vidio te njemačke projekte o BiH. O tome se govori, a često se Njemačka optužuje od strane ovih pametnjakovića iz Večernjeg lista, gospodina Raspudića, da Njemačka širi koncept građanske BiH. Ali ja nisam vidio te službene dokumente iz Berlina. Njemačka je na raskršću. Politika Merkel je pobijedila, ali ne naročito uvjerljivo. Socijaldemokrati idu u rigidnu lijevu fazu, pojavljuje se nova struktura na desnici. To potpuno mijenja dosadašnje odnose unutar Njemačke. Dok se to sredi, mislim da Njemačka neće imati mnogo reći u ovom dijelu svijeta.”
VEZANE VIJESTI
Za narednu godinu se najavljuje velika konferencija o BiH u Londonu, kao novi Dejton? Je li vrijeme za kraj aranžmana nastalih Dejtonskim mirovnim sporazumom ili bi otvaranje te priče bilo otvaranje Pandorine kutije?
“U vrijeme Dejtona nisam bio oduševljen Dejtonom. Dok je Alija Izetbegović bio u Dejtonu pokušao kao glasnogovornik kruga ljudi koji su mislili poput mene uvjeriti predsjednika Izetbegovića da ne potpisuje Dejtonski sporazum. On je to odbio u korist mira koji je bio nužno potreban u tom trenutku. Problem Dejtona nije što je donio mir, to je velika blagodat, problem je da drugi dijelovi Dejtona nikada nisu ispunjeni. U prvom redu povratak svih koji su protjerani sa svojih staništa i čitav niz drugih odredbi koje su danas trebale biti posve uvažene. Bilo bi dobro kada bi Dejton funkcionisao.”
Treba li nam novi Dejton?
“To stvara mnoštvo problema koji se mogu otvoriti onog trenutka kada jedan od potpisnika povuče svoj potpis. Moramo vidjeti ko bi se usudio na jedan takav potez.”
Ubjeđivali ste Aliju Izetbegovića da ne potpiše Dejtonski mirovni sporazum. Šta su bili argumenti?
“Mislio sam da će doći do podjele, upravo ono što se dogodilo. Mislio sam da je u tom trenutku, u drugoj polovici 1994. godine postojala mogućnost potpunog oslobođenja od Karadžićevih narodera.”
Dejtonski mirovni sporazum je potpisan, a BiH već 22. godine živi opterećena nacionalizmom, siromaštvom i unutrašnjim podjelama.
“To je jedna strana priče. Ali postoji i druga. Nemojte zaboraviti da mi razgovaramo posve otvoreno, da nas nitko ne može baciti u zatvor zato što smo rekli nešto što se nekome možda ne sviđa. Možda je BiH po mnogo čemu u lošem ekonomskom položaju, ali BiH nikada u svojoj povijesti nije bila slobodnija.
To je povod da se iskoristi sloboda mišljenja, govora i udruživanja. Da se promjeni ono što ljudi doživljavaju negativnim.”
Koliko su bošnjaci, bošnjačko političko vodstvo krivi za današnje stanje?
“Karakteristično za bošnjačko vodstvo jeste da je ono jedino pluralno u BiH. Nije monolitno, kao što je slučaj s druge dvije konstitutivne nacije. Bošnjačka politika pokazuje stepen pluralnosti koji je koristan. U ovom trenutku je potrebno iznjedriti ljude koji bi bili sposobni voditi.
Problem s današnjim bošnjačkim vodstvom je da nije naročito inspirativno, da ne pokazuje inicijative, da slijedi a ne vodi. To jedino može riješiti bošnjačko biračko tijelo.”
Svi govore da su ugroženi u BiH. Kako riješiti bosanskohercegovačko pitanje?
“Jedan korak bi bio da se izađe iz mentalnog sklopa jednostranog položaja žrtve. Ako insistirate da ste žrtva, onda nemate inicijativu da popravite stvari. Mislim da Bosanci i Hercegovci svih nacija i svih vjeroispovijesti moraju ustati i ponašati se kao odrasli ljudi. Kada bi to postigli, postigli bi mnogo ne samo za BiH već za cijeli ovaj dio svijeta.”
Kako će se razriješiti situacija u regiji?
“Ne trebamo se dati uvući u intrige i spletke. Afera prisluškivanja je bila oluja u čaši vode koju je pokrenuo jedan prilično sumnjiv list, poznat u Hrvatskoj, po stvaranju fake news (lažnih vijesti). Moramo biti oprezni, ne nasjedati na razne provokacije, ne dati da razni ideološki manipulatori stvaraju probleme tamo gdje moramo tražiti izlaz. Ako se toga držimo, mislim da ćemo biti na pravom putu.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
