Hoće li nakon fenomena "dvije škole pod jednim krovom" koji egzistira u BiH, sada stići i treća? Ta bojazan postoji kod roditelja školaraca u Kantonu Sarajevo koji se sada moraju opredijeliti na kojem jeziku žele da njihova djeca pohađaju nastavu.

Formulacija BHS više nije opcija. I dok veliki broj roditelja negoduje, postoje i oni koji su za izjašnjavanje. Resorni ministar u Kantonu Sarajevo kaže da se suštinski ništa ne mijenja i da diskriminacije neće biti.

Izvođenje nastave na jednom od tri zvanična jezika konstitutivnoh naroda u BiH izbor je koji roditelji školaraca u Kantonu Sarajevu ovih dana moraju napraviti. Naime, na anketnom listiću koji su dobili moraju odabrati da li će njihova djeca pohađati nassavu na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku. Sve to izazvalo je negodovanje kod velikog broja roditelja.

Odzvonilo je logici u Kantonu Sarajevo i zazvonilo diskriminaciji, tumače ovakvu odluku brojni roditelji. Maja Kološ, majka dvoje školaraca, koji već pohađaju peti, odnosno sedmi razred, pita se kako će dalje izgledati obrazovni proces njene djece. Anketni listić koji je dobila vratila je školi zaokruživši sva tri jezika.

“Meni ne pada na pamet da opredjeljujem moju djecu na ovaj ili onaj način i čemu to zapravo vodi i šta to zapravo znači. Postoji jako puno djece koja ne žele da se opredijele, postoje vjerovatno koja žele, odnosno čiji roditelji žele, ali ja stvarno mislim da to nije put kojim mi trebamo ići. 2017. je godina i mi ćemo sad djecu stavljati u neke torove i obilježavati ih na ovaj ili onaj način“, komentarisala je Maja Kološ.

Bosanski, hrvatski ili srpski – pitanje je koje je podijelilo roditelje i na društvenim mrežama. Veliki je broj onih koji smatraju da se na podjele pristalo onda kad se dozvolilo da nam jezik nazovu BHS.

No, sasvim je sigurno, nikome nije najjasnije kako će nastava izgledati u praksi. Resorni ministar Elvir Kazazović tvrdi da se suštinski ništa ne mijenja, osim formulacije BHS jezik, koja navodi, nije ustavna. Na pitanje da pojasni kako će se sada izvoditi nastava odgovara:

“Potpuno isti način funkcionisanja škola kao i dosad. Jer svi nastavnici su kompetentni da predaju sva tri jezika“.

No, pitanje je i na kojem jeziku će nastavu pohađati djeca čiji se roditelji ne odluče ni za jedan od ponuđenih jezika.

“Gledajte, ne znam šta će biti. Uglavnom bosanski jezik pripisuju uglavnom jednom narodu, što nije tačno, rezultati popisa stanovništva su pokazali savim drugačiju situaciju. Mi smo vidjeli da je jedan minoran broj građana, oko 0,28 posto, opredijelilo se za ovu BHS verziju što pokazuje kakva je situacija u KS“, naveo je Kazazović.

Uprkos ministrovom pojašnjenju i dalje su brojna pitanja bez odgovora. Pita se i struka. Profesor Filozofskog fakulteta Nenad Veličković na portalu Školegijum postavlja nekoliko pitanja:

“Gdje su u Kantonu Sarajevo programi i udžbenici na srpskom i hrvatskom jeziku (kao relevantan dokaz nediskriminacijske i neasimilacijske prakse)? Kako će izgledati raspored u razredu u kojem će se sedamnaestoro djece opredijeliti za bosanski, dvoje za hrvatski i jedno za srpski?”

A roditelji se pitaju i kako će jedan nastavnik, koji je prema riječima ministra kompetentan da predaju sva tri jezika, za 45 minuta stići istu lekciju predavati na sva tri jezika? Možda kao u starim dobrim Nadrealistima?

“Imamo jedan primjer proste rečenice koja ima samo subjekat i predikat. Rečenica koja glasi: ‘Ja čitam’. To je na srpskom jeziku. Na hrvatskom jeziku se ova rečenica govori potpuno drugačije – ‘Ja čitam’, dok je bosanski jezik potpuno drugačiji od ove dvije varijante i ovo se kaže: ‘Ja čitam'”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.