Kako će 4. industrijska revolucija promijeniti svijet? Hoćemo li raditi više ili manje? Hoće li nas zamijeniti roboti? Kako digitalno povezivanje uređaja, mašina, nanotehnologija, biohemije i ljudi utječe na svakodnevicu? Kako se mi u BiH i na Balkanu (ne) pripremamo za šok koji stiže?

Mnogo je tema koje dominiraju javnim prostorom na Balkanu. Neke od njih doprinose razvoju novih društvenih i ekonomskih vrijednosti, dok su druge bacanje prašine u oči građana s ciljem bolje zarade ili boljih rezultata na sljedećim izborima. Postoje također i teme kojima se užurbano bave razvijene zemlje, uključujući i Kinu, a kojih mi na Balkanu nismo ili smo vrlo malo svjesni.

Jedna od tih tema jeste 4. industrijska revolucija (skr. 4IR) i njeni efekti na društva širom svijeta. Sa jedne strane, kroz užurbani razvoj i povezivanja ranije različitih polja poput umjetne inteligencije, samostalnog učenja mašina, robotike, nanotehnologija, 3D printanja, genetike, biotehnologije, biohemije i sl, vidimo napredak poslovnih modela i pozitivne efekte na pojedince i društva. To je prilika za kreiranje novih radnih mjesta, što je posebno vidljivo kroz oglase za radna mjesta u npr. Irskoj ili Njemačkoj gdje su inženjeri i IT stručnjaci u ovim oblastima vrlo tražena i najbolje plaćena radna snaga.

Sa druge strane, ovi poslovni modeli će u vrlo skoro vrijeme dovesti do automatizacije i direktnijih poslovnih modela, što će u konačnici dovesti do gašenja ogromnog broja radnih mjesta. Iako možda zvuči kao naučna fantastika, očekivanje je da će najveći dio ovih mjesta preuzeti roboti i umjetna inteligencija!
Svjetski ekonomski forum, u svom posljednjem izvještaju iz 2016. godine, navodi da će 4IR u narednih 5 godina dovesti do destrukcije oko 7.1 miliona radnih mjesta, pri čemu će ove iste tehnologije stvoriti novih 2 miliona. U totalu, to je gubitak od 5 miliona radnih mjesta.

 “Hitnom i ciljanom akcijom danas moramo se pripremiti za veliku tranziciju i već sada početi pripremati radnu snagu budućnosti. Vlast će se već u srednjoročnom periodu suočiti sa konstantnim rastom nezaposlenosti i nejednakosti, a biznisi sa stalnim smanjenjem baze kupaca”, izjavio je Klaus Schwab, osnivač i izvršni direktor Svjetskog ekonomskog foruma.

Proizvodimo li mi na Balkanu radnu snagu budućnosti?

U Bosni i Hercegovini, kao i u većini država bivše Jugoslavije, proizvodimo radnu snagu prošlosti, a ne radnu snagu budućnosti koju spominje profesor Schwab. Mnogo je primjera toga. Uz ovu činjenicu, te podatak da u BiH imamo najveću nezaposlenostii, da smo najnepoduzetnija zemljaiii i zemlja sa najtežim okruženjem za poslovanje firmi u Evropiiv, u Fondaciji Mozaik se plašimo da bi u današnjem vrlo povezanom svijetu Bosna i Hercegovina, kao i cijeli Balkan, mogli biti najteže pogođeni posljedicama 4IR u Europi.

Svjedoci smo nicanja različitih habova po cijelom svijetu pa i kod nas. To je odličan način za pripremanje mladih za radna mjesta budućnosti i mi iz Fondacije Mozaik pozdravljamo kolege koji se bave ovom temom u Sarajevu, Mostaru, Banjaluci, Beogradu, Zagrebu i drugim gradovima Balkana. Sa druge strane, obzirom da tehnologija prijeti da se u narednih 5 godina iz rješenja vrlo brzo pretvori u problem, smatramo da je potrebno ove napore oplemeniti jasnom društvenom svrhom. Moramo imati vrlo jasan cilj koji se ne ogleda primarno u brzom razvoju, skaliranju i prodaji novog tehnološkog ili IT rješenja, nego i u održivosti regionalnih ekonomija, te razvoju svih drugih elemenata društva uz naravno korištenje svih modernih rješenja koja pridodaju konkurentnosti pojedine kompanije ili društvene organizacije.

Fondacija Mozaik od naredne godine pokreće vrlo interesantnu regionalnu inicijativu kojom ćemo pokušati barem jednim dijelom odgovoriti na pomenute izazove, a time nadamo se motivirati i institucije i poslovne ljude da se što prije uključe u razvoj nečega što mi u Mozaiku nazivamo dobrom ekonomijom.

Neki od naših globalnih partnera u tome su Bosch, Zeit, Unicredit, US Deloitte, Evropski fond za jugoistočnu Evropu, Medicor, privatni investitori i donatori, a lokalno se oslanjamo na 2.769 dokazanih partnera iz javnog i privatnog sektora i 21.022 volontera i volonterki.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.