Četiri tržna centra u krugu od kilometar i po, nova naselja koja "niču" skoro svakodnevno, bez društvene infrastrukture, loša vodovodna mreža na koju se prikopčavaju - sve je to slika glavnog grada BiH. Ako uz sve to dodamo i maglu i smog koja sa dolaskom hladniji dana postaju sarajevska svakodnevnica - logično pitanje je ko ili šta je krivac tome?
Sarajevo je posljednjih godina postalo veliko gradilište. U razmaku od svega nekoliko stotina metara u samo nekoliko mjeseci “niču” novi neboderi sa više stotina stanova. Radi se o planskoj gradnji tvrdi struka, ali loše planiranoj.
Loše planiranje, kažu, može se pripisati nepostojanju urbanističkog plana, koji je istekao 2015. godine, a izrada novog će potrajati još neko vrijeme. U međuvremenu postoji veća mogućnost manipulacije prostorom.
“Kada vi nemate, recimo to kolokvijalno, jedan “zoom in” u sam prostorni dokument. Dakle prostorni plan je na većem mjerilu, urbanistički je nešto niži. Kada vam nedostaje taj niži uvid u plansku dokumentaciju, jasno je da možete mnogo toga više sakriti kroz dokumentaciju”, objašnjava Nasiha Pozder, profesorica na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu.
Prilikom gradnje kompletnih novih naselja nije se vodilo računa o potrebama grada, već se mnogo više o željama investitora. A potrebe grada daleko su od ovoga. Naime, svaki četvrti stan u KS je prazan.
“Možemo govoriti o Stupu, danas ga svi nazivamo Tibrom, više se izgubio taj toponim Stup. Jednaka situacija nam se sad dešava na području opštine Novi Grad. Dakle, govorim o naseljima koja su već dobila svoje nazive, govorimo o Miljacki, govorimo o naseljima koja su uglavnom razvijena oko Otoke, dakle Alipašin Most 6 i 7, tako se uglavnom zovu u našim planskim dokumentima. To su lokacije u kojim su glavnom veliki broj stanovnika, ali odsustvo svake društvene infrastrukture”, ističe Pozder.
Tako mnoga naselja danas nemaju škole, vrtiće, ambulante, ni parkove. Planirani jesu, ali nema interesa investitora za njihovu gradnju.
“Kad je prostorno planska dokumentacija u pitanju, svi ovi sadržaji se planiraju, predviđeni su, ali najveći broj investirrora se oglašava u smislu gradnje stambenih jedinica. Ima dio tog utiska da se previše tog dozvoljava grad, imaju tu i neki ekonomski parametri koji opravdavaju takve aktivnosti. Ali nažalost to je nadležnost lokalnih zajednica, u kojoj ministarstvo nemaju uticaj”, dodaje profesorica.
Pluća grada odavno su uništena tvrde stručnjaci. Gradnjom višespratnica, prostora za oporavak, skoro pa i nema.
“Bilo je raznih prijedloga da se naprave studije, da se onda vidi gdje se može ili ne može graditi. Međutim, investitor što poželi investitor dobije. Sve je napravljeno tako da se prvo izgradi sve što se može izgraditi, a onda će jednog dana, k'o fol, nešto da studiramo, a tada će već biti kasno”, poručuje Anes Podić, Udruženje Eko-akcija.
Hoće li biti kasno i za problem vode, koji je pored zagađenje sve prisutniji u Kantonu Sarajevo. Prikopčavanje novih naselja na ionako dotrajalu vodovodnu mrežu, dovodi do kvarova i redukcija. Da li je za to krivac loše planiranje, želja opštinskih vlasti da privuku što veći broj investitora i udovolje svakom njihovom zahtjevu zarad inkasiranja novca za rentu u opštinsku kasu? Ili pak sve pomenuto?
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
