Reakcije iz FBiH na protokol između RS i Hrvatske

Vrijednost projekta, kojim se otvara prostor za gasifikaciju brodske Rafinerije, spajanjem na hrvatski gasovod i time smanji zagađenje zraka u opštinama Bosanski Brod u BiH i Slavonski Brod u Hrvatskoj, je oko tri miliona eura, a rok za realizaciju oko godinu i po.

Iz BH-Gasa negodovanje - potpisanim protokolom u Brodu o snabdjevanju Rafinerije brod prirodnim gasom, narušava se gasni sistem u BiH.

Potpis na Protokol resornih ministara iz Hrvatske i Republike Srpske i zvanično je označio namjeru plinifikacije brodske rafinerije. Adaptacija postojećeg produktovoda ka Hrvatskoj kojim će se dopremati gas Rafineriji koštaće procijenjeno je 3 miliona evra.

Ništa nije skupo, ako ćemo disati čist zrak, poručuju sa hrvatske strane.

"Hrvatska kao što sam rekao riješit će problem kvaliteta zraka na području slavonskobrodske županije. Win- win situacija, veselimo se realizaciji projekta", izjavio je Tomislav Ćorić, ministar zaštite životne sredine i energetike Hrvatske.

Zadovoljni su i sa druge strane Save. U Vladi RS tvrde da je Rafinerija dosad uložila 250 miliona evra u modernizaciju postrojenja . Ipak njen akumulirani dug je prema polugodišnjem finansijskom izvještaju 598 miliona KM.

Cilj giganta je proširenje na tržište FBIH.

"Rafinerija nafte Brod je svojim poslovanjem doasd obezbijedila 2 milijarde evra. Mi očekujemo da će posle ovoga Raf bii više prihvaćena kao potencijalni snabdjevač energentima cijelog prostora BiH", kazao je Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS.

Na negodovanja iz Sarajeva i optužbe da su Rusi i Hrvati iskrojili plan gasifikacije Rafinerije u Brodu bez saglasnosti vlasti Bosne i Hercegovine na čijem se teritoriju nalazi ovaj energetski objekat, odgovara premijerka RS.

"Ovo nije usmjereno ni protiv koga u BiH. Treba da doprinese svima u BiH. Na mikroplanu smo pokazali kako treba da se radi u cijeloj regiji da rješavamo pitanja ekološkog i privrednog karaktera", kazala je Željka Cvijanović, premijerka RS.

Brodska rafinerija prošle godine dobila je novu ekološku dozvolu koja traje 5 godina.

Nakon gasifikacije jedan od najvećih ekoloških problema je rješavanje Gudronskih jama, odnosno odlagališta rafinerijskog otpada.

"Koje datiraju iz 60-ih godina prošlog vijeka. To je Rafinerija naslijedila. Rafinerija više ne odlaže otpad u te Gudronske jame", tvrdi Srebrenka Golić, ministrica prostornog uređenja, građevinsrstva i ekologije RS.

Tako bi optimalno za godinu dana Rafinerija trebala da pređe sa mnogo skupljeg mazuta kao energenta na dosta jeftiniji plin koji će se dobavljati iz susjedne Hrvatske i to od preduzeća CRODUX, čiji je većinski vlasnik penzionisani hrvatski general Ivan Čermak.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.