Kraj mjeseca donijet će dvije posljednje presude u Haškom tribunalu. Pored one generalu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, iščekuje se i ona u predmetu Prlić i drugi.

Nakon toga, haški tribunal stavit će ključ u bravu. U nasljeđe domaćim sudovima ostavlja dokumentaciju i brojne predmete koji tek trebaju dobiti svoj epilog. No šta ostavlja narodima ovih prostora?

Presude krajem ovog mjeseca, označit će kraj više od dva desetljeća rada Haškog tribunala. Dva desetljeća u kojima je optužena 161 osoba, 83 osuđene, 19 oslobođeno, a 13 postupaka proslijeđeno nacionalnim sudovima. Haški tribunal sudio je za četiri vrste zločina- zločin protiv čovječnosti, kršenje zakona ili običaja ratovanja, teške povrede ženevskih konvencija i zločin genocida.

Haški tribunla je precizirao ključna obilježja krivičnog djela genocida. Za genocid i zločine počinjene u julu 1995. godine u Srebrenici, do sada su Haški tribunal i Sud BiH izrekli 649 godina zatvora, tri kazne doživotnog zatvora, te osudili 39 osoba.

Imena svih, čuva muzej genocida u Sarajevu. Kao sjećanje i opomenu. Čuva i lične predmete, slike i svjedočenja preživjelih. Onih koji su skupili hrabrosti da govore o strahotama rata. I tu je Haški tribunal dao veliki doprinos- saglasni su preživjeli.

“Ako to bude samo nešto što će biti zapakovano u kutije, što će bit ostavljeno u neku arhivu, ako to ne bude budemo mi u BiH, maksimalno izučavali, koristili, ako se to ne bude učilo i u kućama i školama,onda smo mi napravili veliku grešku. Napravili smo veliku grešku, prema stotinama hiljada žrtava, prema desecima i više hiljada silovanih osoba, ubijenih, streljanih. I na kraju napravili smo mi genocid prema našoj djeci, ako im ne budemo dali dovoljno informacija šta je bilo u BiH“, rekao je Jasmin Mešković iz Saveza logoraša BiH.

No, nije svačija istina u BiH ista. Sudilo se većinom Srbima, stav je to i Srbije i RS. Presude tribunala nisu doprinijele pomirenju- navode i iz boračkih udruženja RS.

Nije utvrdio istinu, mada to predstavnici teibunala, kažu da im to i nije bio mandat, nego da utvrđuju nečiju ličnu odgovornost, na način kako je tu tužilac predstavio. I što je najbitnije nije doprinio pomirenju u regionu. Mislim da su čak uradili suprotno”, rekao je Milomir Savčić, predsjednik BORS-a.

Neosporno je da je Haški tribunal zauvijek promijenio sliku međunarodnog humanitarnog prava- kažu oni koji su pratili negov rad.Pomirenje i nije zadatak sudova, nego političara.

“Vrlo, vrlo nezahvalno govoriti o tome, i mislim da tu ne smijemo, ni u BiH, ni šire kvalifikovati po etničkom principu presude i uzimati samo ono što nam odgovara. Haški tribunal je imao svojih nedostataka, ali u svakom slučaju, općenito gledano, možemo reći da je ispunio jako dobar dio posla, s obzirom da je riječ o ad hoc sudu“, kazala je Erna Mačkić, BIRN BiH.

Posao, započet u Hagu moraju završiti domaći sudovi. Obimna dokumentacija ostaje im u naslijeđe, kako bi i posljednji zločinac završio iza rešetaka. U naslijeđe političarima ostaje obaveza da rade na pomirenju i suživotu, a preživjelima da istinu o zločinima 90-ih godina šire mlađim naraštajima, da se ratne strahote nikada ne ponove.