"Ostao sam bez ičega tokom poplave, a sve sam imao"

[caption id="attachment_8517" align="alignnone" width="750"]

Njihovi vršnjaci u Željeznom i Topčić polju, uprkos lošim uslovima, u školske klupe sjeli su na vrijeme. Mještani život nastoje vratiti u normalu, međutim, uprkos brojnim donacijama i obnovi objekata, najveći broj njih ipak će prezimiti van svojih kuća.

Derviš Dedić, kobnog 15.maja ostao je bez ičega

"Ja sam ta tri dana otišao od kuće, nisam htio da dolazim, mislio sam da ću pobudalit. Jer tolike godine provest I sve sebi napravit, sve sam imao i nije mi ništa trebalo."

Uz pomoć donacija, Merhameta, Općine i dobrih ljudi i Izet Kovačević uspio je dijelom obnoviti svoj dom.

"Od maja smo sve ovo renovirali, ove donacije što su bile, što sam uspio to sam renovirao. Ostalo mi je da dobim još garažna vrata. Ovo ostalo sve sam trebam kupovati, što se tiče naj,mještaja I ovo, ali skupo je sve, ne može se stići, u ovom vremenu raditi poteško je sve", kaže Izet Kovačević.

Uslova za život nema, a kirija se mora platiti

I Derviševa i Izetova porodica privremeni dom pronašli su u Zenici. Baš kao i mnogi mještani Topčić Polja, kiriju će morati plaćati i tokom zime, jer ovdje još uvijek nema uslova da se živi. Razlog je to i sve manjeg broja učenika u mjesnoj školi. Ovi mališani u školu su krenuli na vrijeme, ali uslovi boravka su poprilično teški.

I sami učenici prepričavaju traumatična iskustva tokom poplava, a najviše im je žao što su se njihovi vršnjaci raselili. Učenje i igra poslije škole bez njih, kažu, više nisu isti. Kada će biti - ni njihovi roditelji na to nemaju odgovor.