Kršenja međunarodnog humanitarnog prava, genocid i drugi najteži oblici ratnih zločina moraju biti spriječeni i u tome je najveći značaj, misija i uloga međunarodnih sudova.

To je kazao advokat Vlado Adamović, komentirajući upit u vezi s pravnim imlikacijama i refleksijama sutrašnje presude bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću.

”Nema tu mnogo individualnih zadovoljenja. Žrtve dobijaju određeni stepen satisfakcije, ali s aspekta međunarodnog prava veoma je važno da se sprječava izvršilac, uključujući i one na najodgovornijim funkcijama”, precizirao je Adamović.

Istovremeno, ističe da je u kontekstu načela tranzicijske pravde i dokidanja ‘kulture nekažnjivosti’ značajano da postoji sud koji će sankcionirati zločine, odnosno njihove počinitelje, bez obzira na to koliko ko ima moći u datom trenutku.

Pojašnjava, nadalje, da se radi o društvenom zlu i neprihvatljivoj pojavi koje treba iskorijenjivati u cijelom svijetu, te da zbog toga međunarodni sudovi i postoje.

U tom pogledu, Adamović potcrtava značaj sudske prakse Haškog tribunala (ICTY) i drugih međunarodnih sudova koji uspostavljaju standarde, a koji se onda refletiraju na ustroj i rad nacionalnih sudova.

”Na osnovu tih standarda domaći sudovi uspostavljaju vlastitu sudsku praksu, tako da to može biti orijentir i pokazatelj domaćim sucima u kojem pravcu treba ići”, kazao je.

U osvrtu na daljnju proceduru u ‘slučaju Ratko Mladić’, a budući da se radi o prvostepenoj presudi, Adamović navodi da se radi o uobičajenoj proceduri, što podrazumjeva da nakon izricanja prvostepene presude strane u postupku imaju pravo žalbe, nakon čega Drugostepeno vijeće donosi konačnu odluku koja je izvršna.

Bivši komandant VRS-a Ratko Mladić, kome će Pretresno vijeće ICTY-a sutra izreći prvostepenu presudu, optužen je za najteže ratne zločine počinjene na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, uključujući genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od maja 1992. do pred kraj 1995. godine.

Konkretno, tereti se za genocid počinjen u Srebrenici, gdje je u julu 1995. ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, kao i za opsadu Sarajeva koja je trajala 44 mjeseca i u kojoj je ubijeno više od 10.000 ljudi, među kojima i oko 1.600 djece. Tereti se, također, i za za progon Bošnjaka i Hrvata diljem Bosne i Hercegovine te uzimanje pripadnika UN-ovih mirovnjaka UNPROFOR-a za taoce.