U večerašnjem Pressingu, koji je emitovan nakon izricanja haške presude ratnom komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, gostovali su historičari Hrvoje Klasić iz Zagreba, Husnija Kamberović iz Sarajeva i Milivoj Bešlin iz Novog Sada.

Voditelj Pressinga Amir Zukić je goste upitao da li će haške, i presude domaćih sudova, utjecati na to da novi zločinci dobro razmisle i da se prepadnu ukoliko probaju ponovo krenuti u ubilačke pohode.

Kamberović je optimističnog mišljenja te je istakao kako je uvjeren da ovakve presude, koje se donose i u Hagu i na domaćim sudovima, imaju i imaće itekako velikog utjecaja na ljude, iako ljudi kao posmatrači to u ovom trenutku ne vide.

“Siguran sam da će ove presude ostaviti traga i na običnim ljudima, da u slučaju nečega, nekog sukoba, jako dobro razmisle kako će se ponašati imajući u vidu činjenicu da u ratu najviše stradaju obični ljudi i sirotinja, ali činjenica je i da veliki vrhovni komandanti dožive ono što su doživjeli ovi komandati, što će biti upozorenje svima da vode računa kako se mogu ponašati“, naveo je Kamberović.

Klasić je naglasio kako on u to ne vjeruje i da je to naglasio kada je učio, čitao i gledao fotografije iz ‘41. i ‘45. godine, kada mu je bilo nevjerovatno da postoje ljudi koji su htjeli učiniti takva zla.

“Takvi ljudi postoje uvijek i svuda – u Njemačkoj, Norveškoj… i pitanje je samo kako se društvo odnosi prema njima: da li postaju radikalna manjina ili mainstream i toga se najviše bojim. Postojaće takvi ljudi koji će biti spremni poubijati neke ljude i u to sam siguran. Preventiva mora biti pravna društva i civilizirana društva. Ako nas sud mora podsjetiti da je ubijanje 8000 ljudi ili 8 ljudi nešto što ne treba raditi, onda nismo dobro društvo“, mišljenja je gost iz Zagreba.

“Ne mogu da podijelim optimizam Kamberovića da će ovo imati edukativnu simboliku. Plašim se da ljude možete lako da ekstremizujete u određenom kontekstu, i čak mislim da je propaganda danas u Srbiji režimska. Ako pogledate današnje medije u Srbiji, ove najtvrđe provladino orijentisane i tabloide, to je užasna slika koja ide o našem društvu kao cjelini, tako da se bojim da ove presude neće imati tu vrstu dometa o kojima vi govorite“, nadovezao se Bešlin.

Na pitanje šta će djeca učiti u školama i do kad će samo “njihovi” biti zločinci a “naši” heroji, Kamberović je rekao: “Mislim da će to potrajati još prilično dugo. Imamo katastrofalno loše udžbenike i mislim i čak i kad napravimo neke promjene, da promijenimo percepciju gledanja, čini mi se da ćemo još dugo imati mitove. Ne bi trebalo prenaglašavati samo značaj udžbenika, jer djeca o historiji uče i na druge načine i ključna bi stvar bila promjena u društvu“.

“Bili bismo mnogo srećnije društvo kad bi mladi ljudi saznavali činjenice iz udžbenika, jer oni dođu u školu duboko indoktrinirani različitim viktimizacijama gdje smo ‘mi’ uvijek žrtve a ‘oni’ uvijek zločinci, tako da udžbenici samo dodatno utvrde tu sliku prošlosti“, istakao je Bešlin.

Klasić je naveo kako to nije specifikum samo ovih prostora, već da su udžbenici u kojima se razvijaju mitovi prisutni i u puno razvijenim društvima, ali da nas to ne treba opustiti. On je kazao kako vjeruje u dijalog i da imamo deficit empatije, kao i da ne posvećujemo pažnju drugim žrtvama.

Gosti Pressinga su govorili i o stereotipima u nacionalnoj svijesti te “Bosancima kao poturicma”.

“Postoji jedna ukorijenjena priča o tome da su za sve što se dešavalo u srpskoj historiji krivi Turci, no ono nešto što imaju zajedničko ova dva naroda jeste religija. Ta identifikacija govori o tome da su muslimani Turci, da je Osmansko carstvo bilo naše carstvo; ako je bilo naše zašto je onda Gradaščević poveo pokret za automomiju? U svakom slučaju je kriva identifikacija sa Turcima jer nanosi više štete muslimanima nego što može dovesti dobrog“, komentarisao je Kamberović.

Klasić je istakao kako postoji dosta stereotipa, ali da je pravo pitanje da li smo “lako zapaljivi” i da li lako krećemo jedni na druge.

“Svaki nacionalizam ima svoje stereotipe, a u udžbenicima ćete naći ne samo da su Bošnjaci Turci nego ‘poturčenjaci’, Crnogorci da su prevrtljici, a Hrvati genocidni narod. Prosto je to metod kojim deluje ideologija, i koja nije od juče, već deluje od 19. veka“, rekao je Bešlin.