25 godina nakon rata ista, podijeljena mišljenja

"Svi smo mišljenja da general Ratko Mladić nije zločinac, da je nepravedno osuđen, da nije doprinio pomirenju, da nije sud pravde. Mi smo danas odlučni da ćemo nastaviti putem kojim smo išli do sada i da ćemo generala slaviti kao najvećeg heroja u posljednjem vijeku", istakao je Miodrag Stevanović, predsjednik Boračke organizacije Bijeljina.

"Branili smo svoj narod, svoja ognjišta, svoje kuće. To je radio i naš časni i pošteni komandant Ratko Mladić. Sve dok ga oni budu više osuđivali, mi ćemo praviti od njega većeg heroja. Dok oni budu govorili da je on zločinac, on je za nas svetac", komentar je Jovan Marinković, predsjednik Boračke organizacije opštine Ugljevik.

Zato je haški optuženik zapravo pobjednik.

"Umrijet će u zatvoru, no ako odete u Bosnu, vidjet ćete da je pobijedio", napisao je Guardianov novinar i svjedok bosanskohercegovačkih logora Ed Vulliamy.

"Svoju kaznu može započeti zadovoljan zbog ispunjene misije. Zadatak Haškog tribunala bio je pravne prirode, ali je trebalo i da doprinese pomirenje na Balkanu. No, nema ni jednog ni drugog. Mladić je dobio što je htio... Državicu bosanskih Srba iz koje je protjeran gotovo svaki 'nesrbin' 1995. i u koju se sa nesigurnošću vraća tek nekolicina. Slavi ga se, slika mu ukrašava kafane i urede, a njegovo ime skandira se na fudbalskim utakmicama", piše u tekstu.

A da je dug put do zajedničke riječi smatra i ratni fotoreporter svjetske slave Ron Haviv:

"Donošenje presude Ratku Mladiću je potrajalo. Dokazi potrebni za dokazivanje krivnje su bili tu. No, mora se povesti razgovor o tome zašto je optužen za Srebrenicu, a ne i za druge opštine. Postoji osjećaj pravde, ali ne u potpunosti. Pitanje koje je najvažnije je šta pred zatvaranje ICTY-a ljudi u BiH mogu naučiti od suda kako bi nastavili dalje i pokušali ovu zemlju učiniti boljom. Proći će dosta vremena dok se na nađu odgovori na ovo pitanje".

Jedna presuda, dvije istine. Da li će se različite historiografije o devedesetim ikada sresti? Politički analitičar i univerzitetski profesor Enver Kazaz je skeptičan.

"Historiografija na južnoslavenskom prostoru, kao i druge druge društvene discipline, duboko je ideološki impregnirana. Takva vrsta ideološke etike služi za militarizaciju etničkih identiteta i ona će trajati onoliko dugo, koliko nacionalizam bude sposoban da dugoročno zavodi etnička tijela. Taj proces je u povijesti, pokazuje se uvijek, zapravo proces koji je neiskorjenjiv", naveo je Enver Kazaz, politički analitičar i profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Mnogi su nakon presude kazali da kazna nije iznenadila. Iznenadile nisu ni različite reakcije nakon presude. Dvadeset pet godina nakon rata, dan nakon presude, mišljenja su se podijelila po istim nacionalnim šavovima.