Žalbeno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u sudijskom satavu Carmel Agius, Liu Daqun, Theodor Meron, Fausto Pocar i Bakone Justice Moloto danas će izreći konačnu presudu u predmetu "Jadranko Prlić i drugi".

Sudija Agius od novembra 2015. godine obavlja funkciju predsjednika Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Sudija Agius je prvi put izabran za sudiju MKSJ 2001. Godine, i predsjedavao je na suđenjima u nekoliko predmeta pred Pretresnim vijećem II. Sudija je Žalbenog vijeća i MKSJ i Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu (MKSR) od 2010. godine, a u novembru 2011. je izabran za potpredsjednika MKSJ. Sudija Agius je obavljao dužnost potpredsjednika tokom četiri godine pre nego što je izabran za predsjednika.

Tokom svog rada na MKSJ sudija Agius je predsjedavao pretresnim vijećima na suđenjima u predmetima Tužilac protiv Radoslava Brđanina, Tužilac protiv Nasera Orića, i Tužilac protiv Popovića i drugih. Pored toga, od 2010. godine predsjedavao je Žalbenim vijećem u žalbenim postupcima pred MKSJ i MKSR, uključujući u predmetima Tužilac protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina, Tužilac protiv Tharcissea Renzahoa, Tužilac protiv Vlastimira Đorđevića, kao i Dominique Ntawukulilyayo protiv tužioca. Trenutno je predsjedavajući sudija u žalbenom postupku pred MKSJ u predmetu Tužilac protiv Prlića i drugih. Sudija Agius također obavlja funkciju sudije Mehanizma za međunarodne krivične sudove (Mehanizam) od 2013. godine.

Agius predsjedava Komisijom za Pravilnik MKSJ od 2003. godine, a takođe je dugo godina bio član Kolegijuma Međunarodnog suda. 

Pre nego što je izabran za sudiju MKSJ, sudija Agius je bio viši sudija Apelacionog suda Malte i Ustavnog suda Malte Agius, a u više je navrata radio kao vršilac dužnosti vrhovnog sudije. Tokom 1992. godine bio je član Odbora za izradu pravilnika malteških sudova.

Liu Daqun

Sudija Liu Daqun je sudija Žalbenog veća Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (“MKSJ”), i sudija Mehanizma za međunarodne krivične sudove. Za potpredsjednika MKSJ izabran je 2015. godine. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija ga je imenovao za sudiju MKSJ 2000. godine, a Generalna skupština ga je reizabrala 2001. i 2004. godine. Od 2001. do 2005. godine sudija Liu bio je predsjedavajući sudija Pretresnog veća I, koje je postupalo, između ostalog, u predmetima Naletilić i Martinović, Blagojević i Jokić, i Halilović. Takođe je član Stalnog arbitražnog suda i Instituta za međunarodno pravo (Institut de Droit International).

Od 2005. godine sudija Liu je postupao u žalbenim postupcima i pred MKSJ i pred Međunarodnim krivičnim sudom za Ruandu (“MKSR”). a predsjedavao je u predmetima Šainović i drugi pred MKSJ i Gatete pred MKSR. Sudija Liu je član Žalbenog veća u oba žalbena postupka koja se trenutno vode pred MKSJ (Stanišić i Župljanin i Prlić i drugi).

Sudija Liu iza sebe ima uglednu akademsku karijeru. Godine 1994. godine imenovan je za profesora međunarodnog prava na Kineskom univerzitetu prava i političkih nauka, a za profesora pri Centru za kooperativne inovacije i pravosudnu civilizaciju istog univerziteta imenovan je 2013. godine. Redovno drži predavanja o međunarodnom pravu širom Kine, kao i u inostranstvu. Sudija Liu, između ostalog, predaje i na Pravnom fakultetu Univerziteta u Wuhanu (od 1997. godine) i Kineskom univerzitetu spoljnih poslova (od 1998. godine).

Theodor Meron

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija je prvi put imenovao sudiju Theodora Merona za predsjednika Mehanizma 1. marta 2012, a ponovo je imenovan na tu funkciju od 1. marta 2016. U periodu od 17. novembra 2013. do 16. novembra 2015, sudija Meron je obavljao funkciju predsjednika Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u četvrtom mandatu. Prije toga, funkciju predsjednika MKSJ je obavljao od 2003. do 2005, odnosno od 2011. do 2013. godine.

Od kako ga je Generalna skupština Ujedinjenih nacija izabrala za sudiju MKSJ u martu 2001. godine sudija Theodor Meron iz Sjedinjenih Američkih Država bio je član Žalbenih vijeća u predmetima pred MKSJ i pred Međunarodnim krivičnim sudom za Ruandu (MKSR). Jedan od vodećih stručnjaka na području međunarodnog humanitarnog prava, ljudskih prava i međunarodnog krivičnog prava, sudija Meron je napisao neke od knjiga i članaka koji su pomogli u stvaranju pravnih temelja za rad međunarodnih krivičnih sudova i na razne načine je doprineo razvoju međunarodnog prava, pogotovo međunarodnog humanitarnog i krivičnog prava.

Sudija Meron je stekao pravno obrazovanje na Jerusalimskom univerzitetu, Harvardu (gdje je stekao doktorat) i Kembridžu. Emigrirao je u Sjedinjene Američke Države 1978. godine. Prije nego što je emigrirao u Sjedinjene Američke Države, bio je pravni savjetnik Ministarstva vanjskih poslova Izraela, ambasador u Kanadi i stalni predstavnik Izraela pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi. Od 1978. radi kao profesor međunarodnog prava, a od 1994. kao profesor prava na katedri Charles L. Denison Pravnog fakulteta Univerziteta u Njujorku. Od 1991. do 1995. bio je i profesor međunarodnog prava na Institutu za međunarodne i razvojne studije u Ženevi i gostujući profesor prava na Harvardu i Kalifornijskom univerzitetu u Berkliju. Godine 2006. godine izabran je za profesora emeritus katedre Charles L. Denison i naučnog saradnika Pravnog fakulteta Univerziteta u Njujorku.

Fausto Pocar

Talijanski sudac Fausto Pocar, obavljao je dužnost predsjednika Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju od 2005. do 2008. godine. Sudac Pocar je sudac Međunarodnog suda od 2000. godine.

Od imenovanja za suca MKSJ-a bio je član Raspravnog vijeća u kojem je zasjedao u prvom predmetu koji se bavio silovanjem kao zločinom protiv čovječnosti, a kasnije Žalbenog vijeća Međunarodnog suda, čiji je i danas član. U žalbenim postupcima, sudjelovao je u donošenju pravomoćnih presuda u nekoliko predmeta pred MKSJ-om i MKSR-om.

Izabran je za člana Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih naroda 1984. i predsjedavao njime 1991. i 1992. godine. Sudjelovao je i na Svjetskoj konferenciji o ljudskim pravima u Beču 1993. godine. Pocar je također sudjelovao u raznim misijama Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (između ostalog u Čečeniji 1995. i Rusiji 1996. godine).

Nekoliko puta je bio član talijanske delegacije u Generalnoj skupštini u New Yorku i Komisiji za ljudska prava u Ženevi. Profesor Pocar je također bio član Komiteta Ujedinjenih naroda o mirnom korištenju svemira. Pocaru Den Haag nije stran: predavao je na Haškoj akademiji za međunarodno pravo i učestvovao proteklih dvadeset godina u Haškoj konferenciji o međunarodnom privatnom pravu.

Pocar je autor mnogih pravnih publikacija te član raznih asocijacija, kao što su Institut de droit international i International Law.

Bakone Justice Moloto

Sudija Bakone Justice Moloto je bivši južnoafrički pravnik, a sada sudija Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Sudija Moloto je započeo karijeru u pravosuđu kao advokat odbrane, radeći samostalno tokom sedam godina, počevši od 1978. Počev od 1985. radio je u timu s još četiri advokata odbrane, da bi se nakon dvije godine pridružio Centru za pravno obrazovanje Udruženja crnih advokata gdje je obavljao funkciju direktora tokom pet godina.

Sudija Moloto se 1993. priključio nacionalnoj elektro-distribuciji kao pravni savjetnik. Dok je radio za elektro-distribuciju, sudija Moloto je, 1995. godine pozvan u vijeće koje je formirano u novo-ustanovljenom sudu koji se bavio presuđivanjem u predmetima zemljišnih potraživanja ljudi čije je zemljište bilo predmet protivpravnih eksproprijacija za vrijeme aparthejda. Tu funkciju je obavljao sedam godina, dok je posljednje dvije od njih bio i sudija Suda za zemljišna potraživanja i sudija Vrhovnog suda.

Vlada Južnoafričke Republike je 2005. Godine sudiju Molotoa predložila za sudiju MKSJ.

Tokom svog mandata na MKSJ, sudija Moloto je predsjedavao vijećima u predmetima Tužilac protiv Milana Martića, Tužilac protiv Rasima Delića, Tužilac protiv Momčila Perišića, i na ponovljenom suđenju u predmetu Tužilac protiv Ramusha Haradinaja, Idriza Balaja i Lahija Brahimaja. Bio je član vijeća u predmetu Tužilac protiv Ratka Mladića.