Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović nakon presude Ratku Mladiću, a prije presude Prliću i ostalima, poslao je pismo premijerima i/ili predsjednicima svih zemalja članica NATO-a. Čović pismom traži bržu aktivaciju MAP-a, a kao glavni problem u BiH navodi radikalizirane osobe - povratnike sa stranih ratišta.
U pismu kojeg je Čović, između ostalih uputio i predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu, britanskoj premijerki Theresi May te njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, ističe se da je aktivacija MAP-a iznimno važna jer je, kako navodi, BiH suočena sa velikim problemom naslijeđa radikaliziranih pojedinaca koji su iz islamskih zemalja došli u BiH tokom rata, ali i zbog odlaska bh. građana na strana ratišta, saznaje N1.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH u pismu nije spomenuo Rezoluciju o vojnoj neutralnosti Republike Srpske, niti jednog trenutka nije premijerima i/ili predsjednicima spomenuo da u BiH postoje suprotna mišljenja politčara kada je riječ o pristupanju NATO-a, već sve nesuglasice svodi na rečenicu “Veza sa NATO-om i sjećanja na aktivnosti NATO-a nisu ista svim ljudima”.
Dragan Čović je danas za N1 kazao da je prije slanja pisma informisao ostale članove Predsjedništva BiH o tome, međutim N1 saznaje da saglasnosti nije bilo.
Pismo Dragana Čovića prenosimo u cijelosti.
“Vaša ekselencijo, U posljednja tri desetljeća, Bosna i Hercegovina je prošla kroz značajne periode svog razvoja; od rata do izgradnje društva, obnove povjerenja među ljudima i uspostavljanja institucija društvenog i političkog života. Svi ovi procesi su išli relativno sporo i mnogi od njih su još u toku u Bosni i Hercegovini. Jedna od svijetlih tačaka ovih procesa su Oružane snage Bosne i Hercegovine. OSBiH čine tri armije koje su tokom posljednjeg rata bile na suprotstavljenim stranama. Danas upravo OSBiH pokazuju da saradnja i suživot u BiH jesu mogući, ali je neophodno uložiti mnogo strpljenja i tolerancije. NATO je uveliko bio uključen u cijeli proces formiranja OSBIH te je osigurao neophodne logističke i savjetodavne usluge, a to čine i danas.
Postavljanjem uslova za Oružane Snage, ali i sve institucije BiH, za aktivaciju Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP) u Talinu 2010. godine, postavljen je optimističan, ali ne i nedostižan cilj. Taj cilj treba pokazati jedinstvo svih nivoa institucija u BiH i jedinstvo u ispunjavanju državnih obaveza. Proces ispunjavanja zadatih uslova tokom posljednjih godina je spor zbog neposvećenosti zajedničkom cilju – aktivaciji MAP-a.
Veza sa NATO-om i sjećanja na aktivnosti NATO-a nisu ista svim ljudima, zbog čega postoje različiti pogledi na samo pristupanje NATO-u i saradnji sa tim tijelom. U svakom slučaju, postoji jasan dogovor u vezi sa aktivacijom MAP-a na svim nivoima vlasti BiH. Moramo iskoristiti ovaj momenat iz nekoliko razloga. Bosna i Hercegovina je država koja je na raskršću Istoka i Zapada te samim time je sjecište različitih političkih i drugih utjecaja koji nose različite interese. Vjerujem da će u svemu ovome prevladati utjecaj onih koji snažnije djeluju i vjeruju u BiH.
S druge strane, postoje određene specifičnosti ove države, kakve nema niti jedna država našeg okruženja; naslijeđe bivših učesnika rata u BiH, a koji su došli iz islamskih zemalja te odlazak radikaliziranih građana BiH na strana ratišta.
Dodatno, njihov povratak u BiH postaje vrlo značajan test za sigurnosne i druge institucije BiH koje brinu o miru i stabilnosti države. Ovo iznimno bitno pitanje, i za BiH i šire okruženje, pokazat će snagu BiH da se odupre jednoj od najvećih kriza za svako društvo, kao i za čovječanstvo u cijelosti; terorizam i radikalizam.
Iako je aktivacija MAP-a primarno vojno pitanje i samo jedan korak ka punom članstvu naše zemlje u NATO Alijansi, i dalje je veoma važna za BiH. Ubijeđen sam da bi aktivacija donijela dobrobit civilnom društvu u BiH i obnovila povjerenje građana u državne institucije.
Dobijanjem MAP-a do kraja godine šaljemo jake poruke svima koji žele BiH uvući u radikalizam i nestabilnost, kao i onima koji žele u ovoj državi zadovoljiti svoje uske, posebne interese.
Oružane snage BiH bile bi dodatno ojačane i homogenizirane aktivacijom MAP-a te samo saznanje o pripadanju jednoj od najjačih alijansi na svijetu dodatno bi ojačalo naš sigurnosni okvir.
Promjena je moguća. Ovo je dokazano mnogo puta do sada i ja vjerujem da do Nove godine ćemo biti u mogućnosti ispuniti sve tehničke preduvjete postavljene pred BiH u Tallinu 2010. godine. Aktivacija MAP-a bila bi kruna naših napora i pokazatelj da i dalje imamo partnere u svijetu na koje se naša zemlja može osloniti u svim situacijama.
U nadi da ćemo postići ovo i da BiH ostaje važan partner NATO-a, molim vas prihvatite moje duboko poštovanje.”
