Stručnjaci za sigurnost i profesori dr. Vlado Azinović i dr. Edina Bećirević objavili su studiju “Igra čekanja – procjena i odgovor na prijetnju povratka stranih boraca na Zapadni Balkan” u kojem razmatraju mogućnost masovnog povratka u zemlje Zapadnog Balkana boraca koji su se borili u redovima ISIS-a na ratištima u Siriji i Iraku.

Gost jutarnjeg programa N1 televizije bio je Vlado Azinović koji je na početku gostovanja kazao da se nikada neće znati tačan broj osoba koje su otišle sa naših prostora da se bore na stranim ratištima.

“Jako puno ih je došlo iz dijaspore i to se ne odnosi samo na državljane BiH i ljude s dvojnim državljanstvom. Znamo da je s Balkana otišlo oko 1.000 ljudi, a taj broj obuhvata i vojno sposobne muškarce i starije muškarce, ali i žene i djecu jer se iz BiH i Kosova iseljavalo sa porodicama. Većina tih ljudi nije otišla da se bave terorizmom, već su to shvatili kao poziv na preseljenje. Organizacije u kojima su se borili su od strane UN-a proglašene terorističkim pa su i oni postali teroristi. Naravno da je bilo ljudi koji su otišli da se bore. Taj broj je oko 700 muškaraca iz cijele regije, oko 200 žena i jedan broj djece, njih oko 160. Jako puno djece se tamo rodilo. Naši su odlazili s jednom suprugom, a tamo su oženili još žena“, kazao je Azinović.

On je istakao da je znatan broj ljudi, skoro jedna četvrtina njih, poginuo ili preminuo prirodnom smrću.

“Dio, trećina, se vratio, a 2/5 su tamo ostale. Najveća nepoznanica jeste koliko ih još tamo ima. Ovi podaci su prije borbi za Mosul i Raku gdje je poginulo puno ljudi“, dodao je Azinović.

Šta biva konkretno sa ljudima koji se vrate u zemlju? Kakvi su daljnji procesi,kako ih se tretira?

“U junu 2014. usvojena je dopuna krivičnog djela kojom se kriminaliziraju odlasci na strana ratišta. Prije toga, ljudi su se vraćali normalno, kao da su otišli turistički. Nakon kriminalizacije tog djela, oni bi pri ulasku u BiH bili privođeni, ispitivali su se s ciljem pronalaska dokaza za podizanje optužnice. Tužiteljstvo je bilo suočeno s ozbiljnim problemom jer je teško dokazati da je neko bio tamo. Potreban je značajan broj dokaza, a ne da je fotošopirao sliku i stavio je na Facebook. Sudovi su dosta rigorozni u propitivanju dokaza. Ako ne možete izvesti svjedoka koji će reći sve i potvrditi da je neko bio na ratištu, izgledi da dobijete presuđujuću presudu su minimalni. Zato je Tužiteljstvo, da bi se izbjeglo rizik, odlučilo da povratnicima ponudi vrstu nagodbe jednogodišnju kaznu i svjedočenje u narednim procesima“, rekao je Azinović.

Jesu li povratnici danas prijetnja BiH?

“Imamo oko 200. stranih boraca na ratištu. Masovnog povratka u BiH i regiju neće biti, kao ni u zemlje EU. Ispostavilo se, tokom operacija za Mosul i Raku, da su te operacije bile instruirane da ubijaju strane borce. Da li je neko živ od tih ljudi tamo sada je upitno. Mi znamo ko su ti ljudi, evidentirani su, neki su bili u zatvoru, neki su u zatvoru. Vjerujem da su ti ljudi pod prismotrom. Jedan je u junu pokušao izaći iz BiH, a nedavno je jedan zaustavljen u Sarajevu s automobilom punim oružjem“, odgovorio je gost Novog dana.

Profesor Azinović smatra da bh. sigurnosne i obavještajne agencije rade izuzetno dobar posao, te da dobijaju premalo kredita i priznanja za ono što rade.

“Izgradili su kompetencije koje ih kvalificiraju kao ozbiljnog međunarodnog partnera. Imali smo vrlo osjetljiv i kompliciran slučaj osobe koja se iz Sirije vratila i boravila u BiH i koja će sada odgovarati pred sudom u SAD. Kompletan proces je odrađen vrhunski. Svi su odradili posao koji nije bio vidljiv.”

Na pitanje da li postoji deradikalizacija u BiH, profesor Azinović je kazao da mi već 30 godina živimo u radikaliziranom društvu i da se to najbolje vidi nakon presuda u Haškom tribunalu.

“Sada govorimo o jednom vidu radikalizma koji je u posljednjih nekoliko godina postao vidljiviji. Ovdje treba samo mali poticaj da se naša radikalna razmišljanja manifestiraju. Dok su radikalizirane osobe u zatvoru s njima se ne stiže raditi na način koji bi nazvali deradikalizacija. Čak je i u nauci dilema da li je nekoga moguće deradikalizirati, jer to znači promijeniti način nečijeg razmišljanja.
Mi nemamo programe za deradikalizaciju“, rekao je Azinović za N1.

On je istakao da su razlozi i profili osoba koje odlaze na strana ratišta različiti.

“Jako je puno profila. Kada čitate u literaturi sve djeluje razumno, ali kada pričate s tim ljudima sve je potpuno drugačije“, kazao je Azinović i naveo nekoliko primjera.

“Nekoliko momaka je patilo od depresije i htjeli su izvršiti samobuistvo. Otišli su u Siriju da se bore i da poginu, da ne bi zbog porodice kući izvršili samoubistvo. Nekoliko ljudi je zaustavljeno na granici i kada su ih pitali gdje idu, rekli su da idu raditi za ISIL. Išli su raditi za ISIL, tako im je prodana priča. Zatim, puno je rasturenih porodica u ratu, puno djece su doživjela da im roditelji budu ubijeni u ratu pred njihovim očima. Živimo u traumatiziranom društvu i kao individue još nismo detraumatizirani. Cijela regija je duboko traumatizirana. Živimo u identitetskim društvima u kojem je neprihvatljivo propitivati vlastiti identitet jer ćete biti okarakterisani kao izdajnik“, mišljenja je profesor Vlado Azinović.