Napadi na novinare uskoro bi se mogli tretirati kao krivična djela. Nakon što je Institucija ombudsmana izradila specijalni izvještaj o ovoj temi, Zajednička komisija za ljudska prava uskoro će predložiti izmjene krivičnog zakona.
Svaki javni istup Štefice Galić je povod za prijetnje, kaže mostarska novinarka. Fizički napad u Ljubuškom iz 2012. uspješno procesuiran. Počiniteljica osuđena na tri mjeseca, uvjetno. Verbalne napade više i ne broji. Povjerenja u pravosuđe, kaže, nema, pa napade uglavnom, više ne prijavljuje.
“Tužbe o kleveti – imam ih pet. Izgubila sam na opštinskom i kantonalnom sudu. Iako je bila čista kleveta, rješenje sa suda je bilo da nije kleveta, već vrijednosni sud. Za napad u policiji, verbalni, od policajca, također me nikad niko nije pozvao, iako sam se žalila. Za herceg-bosanske zastave dobila sam bezbroj prijetnji. Sve je to na Tužilaštvu, nikad me niko nije pozvao”, otkriva Štefica Galić, glavna urednica portala Tačno.net.
Galić nije usamljen primjer neprocesuiranih napada na novinare ili procesa koji se odvijaju puževim koracima.
U Udruženju BH Novinari kažu da imaju ukupno 91 evidentiran slučaj u BiH, 22 slučaja rješena su u korist novinara. Četrnaest slučajeva još je u toku, iako se radi o slučajevima iz 2006. godine, a 37 slučajeva nije procesuriano nikada.
No to su samo slučajevi fizičkih napada, govora mržnje, prijetnji smrću ili oštećenja imovine od 2006. do 2017. Broj je mnogo veći ako se u obzir uzmu verbalne prijetnje, politički pritisci ili onemogućavanje pristupa informacijama. U izvještaju Institucije ombudsmana za ljudska prava o ovoj temi navodi se:
“U bazi podataka za rad na predmetima u pravosuđu ne postoje nikakve mogućnosri, kako bi se evidentirali predmeti koji se isključivo odnose na prijetnje ili napade na novinare u BiH.”
Statistika se, naprosto, ne vodi po profesijama. To bi se moglo promijeniti izmjenama krivičnog zakona, na inicijativu Zajedničke komisije za ljudska prava. Prijedloga još nema “crno na bijelo”. No, napadi na novinare tretirali bi se kao napadi na službeno lice pri obavljanju službenog zadatka. Borislav Bojić, predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava, optimističan:
“Vjerujem da će PS BIH prepoznati potrebu da dođe do izmjene krivičnog zakona, u kome će se taj dio djela učinjenih prema novinarima tretirati kroz krivični zakon. Kakav će biti epilog, vidjet ćemo u parlamentarnoj skupštini.”
Inicijativu pozdravljaju i u Udruženju BH novinari.
“I ja se iskreno nadam da će uz podršku Parlamenta BiH, odnosno Komisije za ljudska prava, Ministarstva pravde, Ministarstva za ljudska prava, ova ideja biti prihvaćena, da će Ministarstvo pravde uraditi amandmane i da ćemo svi biti u prilici da radimo na poboljšanju tih amandmana”, kaže Borka Rudić, Udruženje BH novinari.
Najveći kamen spoticanja je u tome što napad na novinare kao takav nije posebno definisan kao krivično djelo. Čekajući zakonske promjene, brojni medijski radnici koji su bili žrtve napada, čekaju na epilog sudskih procesa ili pak – na njihov početak.
