Izgradnja mosta na Pelješcu i dalje je jedno od otvorenih pitanja na relaciji Sarajevo-Zagreb. Uprkos prijateljskim porukama nakon susreta zvaničnika dvije zemlje kako se radi na prolanaženju rješenja razgovorom, približavanja stavova nema.
Stručnjaci za međunarodno pravo, pomorstvo i saobraćaj složni su u stavu da se cijela priča komplikuje jer se politički krupan problem pokušava svesti na problem gabarita mosta.
Politika Hrvatske u pitanju izgradnje Pelješkog mosta zanemaruje čak i pitanje razgraničenja sa BiH. Kaže to vještak saobraćajne struke Ševal Kovačević i ističe da bi most, ukoliko bude izgrađen imao svoja ograničenja i u zimskom periodu bi morao biti zatvaran. Alternativu Kovačević vidi u izgradnji tunela.
“Dvocijevni tunel takav sa svom opremom a po izračunu profesora Jure Radnića, najpoznatijeg mostovdžije u ovoj oblasti iz Splita, današnjih para ne bi koštalo više od 100 miliona. To je manje 6 puta nego što je most na kritičnom mjestu. Treba znati, most na kritičnom mjestu je opasan“, izjavio je Ševal Kovačević, vještak saobraćajne struke.
Da se umjesto o političkom raspravlja o tehničkom problemu stava je i Izet Bajrambašić, iz Pomorskog društva ”Jadransko more”. Upozorava da tehnički aspekt nikad ne može biti ispred pravnog, te da prije bilo kakvog investiranja pravni aspekt mora biti riješen.
”Prvi korak BiH je da ponudi Hrvatskoj sporazum o slobodnom pristupu za koridor, za slobodan pristup međunarodnom moru. I da se rješava taj pravni aspekt, da BiH konačno ostvari svoje pravo a ne da nam kažu imate pravo“, rekao je Izet Bajrambašić, Pomorsko društvo ‘Jadransko more’.
”Sa pozicije BiH ne bi trebalo da išta bude sporno u pogledu sporazuma iz 1999. godine, koji se još uvijek privremeno primjenjuje, ozbirom da nije parlamentarno ratificiran ni od hrvatskog Sabora, a niti od Parlamentarne skupštine BiH“, kazao je Enis Omerović, stručnjak za međunarodno pravo
Za to vrijeme, za zvaničnike susjedne Hrvatske pa tako i njihovu predsjednicu, nema ni najmanje sumnje da će se Pelješki most graditi. Za njih je to pitanje povezivanja njihove teritorije.
”Pa nije ad aktiran, Pelješki most će se graditi. Ali, ponavljam, Pelješki most nije nešto što je upereno protiv BiH niti bilo koga drugog. To je sa jedne strane i rasterećivanje BiH u dobroj mjeri, posebno onih koji žive u Neumu, a i onih koji žele preći iz jednog dijela Hrvatske u drugi dio Hrvatske“, izjavila je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.
Ovdje se radi o međunarodnom sporu, jer dvije države različito gledaju na postojanje određenih činjenica, pojašnjava Omerović. Paleta diplomatkih sredstava za rješavanje spora je velika, kaže, a postoje I pravna sredstva, u prvom redu arbitraža.No, za arbitražni postupak, obje strane moraju dati saglasnost.
”Nije izvjesno da će Republika Hrvatska dati svoju saglasnost na arbitražu. S druge strane, drugi pravni postupak jeste da se BiH može jednostrano obratiti dvjema međunarodnim sudištima, to je Međunarodni sud u Hagu i Međunarodni tribunal za pravo mora u Hamburgu“, dodao je Enis Omerović.
Sredinom prošle godine, Evropska komisija Hrvatskoj je odobrila 357 miliona eura bespovratnih sredstava za izgradnju Pelješkog mosta. I pored toga, naknadno su saopštili da ovo pitanje dogovorom trebaju riješiti BiH i Hrvatska.
