Uslijed naglog otapanja velikih količina snijega u Krajini je došlo do porasta vodostaja u više rijeka i potoka, što je izazvalo plavljenje stambenih objekata i poljoprivrednih imanja.
Prema informacijama s kojima raspolaže Kantonalna uprava Civilne zaštite, najkritičnije stanje je u Bihaću, gdje je u mjesnim zajednicama Kulen Vakuf i Pokoj, voda ušla u nekoliko kuća.
“Vodostaj rijeke Une jutros je izmjeren u visini od 138 centimetara i počela je da se izlijeva, što je izazvalo plavljenje oko desetak objekata. U Cazinu se izlila rijeka Mutnica, ali za sad nisu ugroženi objekti niti putna komunikacija. U Tržcu je otežan saobraćaj prema naselju Urga, u naselju Stijena zbog izlijevanja rijeke Horljave što je izazvalo plavljenje mosta prema naselju Vilenjača zbog čega je jučer i danas obustavljen saobraćaj. U općini Bosanska Krupa vodostaj rijeke Une je 297 centimetara i došlo je do plavljenja nekoliko stambenih i pomoćnih objekata. U Sanskom Mostu i Ključu je došlo do izlijevanja rijeke Sane i Sanice, ali za sad nema ugroženih objekata. Najbolje stanje je u općini Velika Kladuša, jer se vodostaj rijeke Kladušnice smanjio i nema većih opasnosti od plavljena stambenih objekata”, rekao je Muharem Kartal, direktor Kantonlne uprave CZ.
U Bihaćkom naselju Pokoj došlo je do izlijevanja rijeke Une, poplavljeni su lokalni put i stambeni objekti. Mještani su se samoinicijativno organizirali i stali u odbranu svoje imenove.
Prema riječima Mersada Mujagića, predsjednika savjeta mjesne zajednice Pokoj, voda je još jučer počela da plavi stambene objekte, a u pomoć je pritekla i općinska civilna zaštita.
“Trenutno stanje je takvo da je ugroženo skoro cijelo naselje. Imamo 30-ak kuća u koje je voda već ušla, a borimo se da spasimo ostale objekte od plavljenja. Gradska uprava je obećala da će nam pomoći da spriječimo veće štete“, istakao je Mujagić.
Lokalni poduzetnik Havić Husein, stavio se na raspolaganje mještanima sa mašinama koje posjeduje jer, kako kaže, niko od zvaničnih institucija nije poslao nikakvu podršku.
“Mi smo se sami organizovali kakva civilna zaštita i Gradska uprava. Još nam šalju pogrešan nasip. Umjesto nule oni nam poslali takozvani pijesak „rižu“ pa se ljudi muče da od toga nešto naprave. Za sad nije katastrofa, imali smo mi i gorih poplava, ali ne znamo šta će biti dalje jer Una se brzo izlijeva, te smo se bacili na posao da spasimo materijalna dobra od plavljenja”, rekao je Havić Osim plavljenja stambenih objekata, nekim mještanima je voda poplavila dvorišta i pomoćne objekte.
Osmanu Handukiću, voda je poplavila put koji vodi ka njegovoj kući i ušla u drvarnicu poplavivši sav ogrjevni materijal i drvo.
“Problem sa plavljenjem našeg naselja se dodatno povećao onog momenta kada je povećana brana u naselju Kostela, gdje se nalazi hidro centrala. Zadnji put 2010. godine, kada se desila velika poplava, evidentirana je materijalna šteta u visini od 750.000 km, ali niko nije htio da proglasi elementarnu nepogodu kako ne bi morao namiriti štetu. Lično se zgrožavam selfiranjem predstavnika lokalnih institucija na našoj muci, jer mi od toga nemamo nikakve koristi”, mišljenja je Handukić.
Da bi šteta bila izmirena, iz Kantonalne uprave civilne zaštite ističu da taj proces mora ići zakonskom procedurom u smislu da općine proglase stanje elementarne nepogode i utvrde stanje na terenu. Nakon toga lokalne civilne zaštite u saradnji sa općinskim organima daju materijalnu podršku, jer u svojim budžetima imaju sredstva predviđena za to, a zajedno s njima učestvuje i Kantonalna uprava CZ sa hitnih 20.000 km, kao vrsta interventnih mjera, pa tek nakon toga zakonskom procedurom slijedi izmirenje pojedinačne štete.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
