Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je na posljednjoj sjednici Strategiju vanjske politike Bosne i Hercegovine za razdoblje 2018-2023. godine, a danas je javnosti predstavljen kompletan dokument.
U dokumentu koji članovi Predsjedništva označavaju jednim od najvažnijih u svoma mandatu navodi se “da je neupitna perspektiva članstva Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, BiH treba aktivno da prati Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU. U tom smislu potrebno je dodatno unaprijediti sistem pridruživanja vanjskopolitičkim izjavama i restriktivnim mjerama EU prema trećim zemljama i subjektima. To, dakako, podrazumijeva usku interresornu saradnju i zajedničku procjenu rizika”.
Podsjetimo, u analizi koju je nedavno uradio Centar za sigurnosne studije pod naslovom “Gdje se kroji vanjska politika Bosne i Hercegovine?” BiH nije podržala nijednu od preko dvadeset deklaracija EU vezanih za akcije Moskve u Ukrajini i njihovom neposrednom okruženju ili cyber ofanzive na države članice za koje EU optužuje Rusiju.
Komentirajući usvajanje Strategije vođenja vanjske politike predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović kazao je za N1 kako je zadat jasan okvir svima da u ime BIH predstavljaju jednu politiku. Do sada su to bile tri politike, kazao je Čović naglasivši kako značaj ovog dokumenta koji javnost još uvijek nije prepoznala.
”Od donošenja dokumenta Predsjedništva BiH koji nosi naziv „Opći pravci i prioriteti za provođenje vanjske politike BiH” iz 2003. godine, došlo je do značajnih političkih, ekonomskih i društvenih promjena kako u samoj Bosni i Hercegovini tako i na međunarodnom planu”, piše u dokumentu usvojenom početkom sedmice.
Pored, za ovakav dokument uobičajenih načela, punopravno članstvo u Evropskoj uniji navedeno je kao jedan od glavnih strateških ciljeva Bosne i Hercegovine.
‘‘Bosna i Hercegovina, kao potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Evropskom unijom, te kao zemlja koja je predala zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji i odgovore na Upitnik Evropske komisije, teži ka dobijanju statusa kandidata u što skorijem roku, a potom i otvaranja pristupnih pregovora o članstvu”, piše u Strategiji.
Prema ovom dokumentu, nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO, ostaje prioritet institucija BiH.
”Prioritetne aktivnosti biće prvenstveno usmjerene ka aktivaciji i implementaciji MAP-a. Aktivacija MAP-a, za koju postoji širok politički konsenzus u Bosni i Hercegovini, omogućava da svi subjekti odbrane u BiH (u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti) nastave sa provođenjem aktivnosti u odnosu na NATO, koje su utvrđene Zakonom o odbrani BiH. Aktiviranjem MAP-a Bosna i Hercegovina će dodatno unaprijediti svoje institucije i svoju efikasnost u domenu odbrane i bezbjednosti, te tako i dodatno afirmisati BiH kao sigurnu i poželjnu zemlju za strane investicije”, piše između ostalog u Strategiji vanjske politike Bosne i Hercegovine za razdoblje 2018-2023. godine.
U Strategiji vanjske politike najavljen je i nastavak provedbe aktivnosti u odnosu na NATO, ” što ostaje prioritet institucija BiH. Prioritetne aktivnosti bit će prvenstveno usmjerene ka aktivaciji i implementaciji MAP-a. Aktivacija MAP-a, za koju postoji širok politički konsenzus u Bosni i Hercegovini, omogućava da svi subjekti odbrane u BiH (u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti) nastave sa provedbom aktivnosti u odnosu na NATO, koje su utvrđene Zakonom o obrani BiH”, navedno je dokumentu Predsjedništva.
Stubovi vanjske politike BiH su sljedeći:
a) Sigurnost i stabilnost;
b) Ekonomski prosperitet;
c) Zaštita interesa državljana BiH u inozemstvu i međunarodnopravna suradnja;
d) Promocija Bosne i Hercegovine u svijetu.
Kompletan dokument pogledajte OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
