Titov partizan, kasniji maršalov blizak saradnik, nekadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ, šef savezne skupštine i jugoslovenske diplomatije, Raif Dizdarević svake godine na godišnjicu smrti Josipa Broza, ali i na njegov rođendan dolazi u kampusu Univerziteta u Sarajevu kako bi evocirao uspomene.
“Ja sam veliki poštovalac Tita bio i ostao. Mislim da je to velika ličnost ovog podneblja. Ovo podneblje nije dalo veću ličnost evropskoj i svjetskoj historiji od Josipa Broza Tita, a kako vrijeme odmiče tako se kristalizira jedna pozitivna ocjena, tako se kristaliziraju sjećanja u kojima dominira ono što je dobro, pamti se ono što je dobro i što je njegovom zaslugom i vremenom koje je obilježio svojom ulogom, što je postignuto”, kaže Dizdarević.
Svake godine tačno u 15 sati i 5 minuta u kampusu UNSA u Sarajevu pored Titove biste poštovaoci lika i djela Maršala polože cvijeće i sjećaju se prvog čovjeka bivše Jugoslavije.
Šta je Tito onima koji su ga poznavali, a šta onima koji ga i ne pamte?
Tuzla
– Sjećam se bila sam treći ili četvrti razred građevinske škole, čitav maj nismo išli u školu, išli smo u Sarajevo, to je bilo posebno nešto druženje.
– Kako je on uspio tako da pridobije podršku naroda ne znam, ali znam da je uz sve one negativne stvari koje mu se pripisuju, koje su vjerovatno neke tačne, neke nisu, dosta toga pozitivno uradio.
Sarajevo
– Ne slušamo ga. Trebali smo ga slušati i trebamo ga i sada slušati.
– Vremena su bila onda puno ljepša, prilagodnija.
– Mene uhvati nekakva nostalgija kad čujem kako on govori o tom vremenu.
– Po njihovim pričama naravno da je bilo bolje, mislim zato što su bili uglavnom mladi, vjerovatno ko što će i meni biti bolje, pričat ću da mi je bolje danas nego za 30 godina.
Banja Luka
– Za mene taj lik nije izblijedio ni poslije 38 godina.
– Bio je čovjek bolji nego danas ovi ljudi.
Profesor Senadin Musabegović sa katedre Historije umjetnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu kaže da je Tito bio veliki autoritet koji nije dozvoljavao da se kod pojedinaca razvije kritično mišljenje, ali i simbol napretka izgradnje društva.
“Poslije njegove smrti nastaje jedan vakum, praznina i upravo unutar te praznine nastaju etnonacionalne ideologije koje nastoje ne više da govore o budućnosti, već da se vrate na prošlost, ustvari da se vrate na neki temelj na neku čvrstinu. Ta čvrstina je odavno izmaknuta”, smatra Musabegović.
Prošlo je 38 godina od smrti Josipa Broza, no nostalgija i sjećanje na njega među mnogima i danas žive.
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
