Poražavajuća statistika: Dijaspora traži novi način glasanja

Posebno je nizak prag izlaznosti mladih, koji bi, mnogi cijene trebali biti pokretači promijena. Poražavajuća je statistika birača iz dijaspore. Razlog je kažu - previše komplikovan sistem registracije birača izvan granica BiH.

Provjerili smo kakvo je raspoloženje građana za izlazak na izbore u oktobru ove godine. Da li će glasati?

"To je građanska dužnost".

Očekujete neke promjene, šta biste voljeli promijeniti?

"Da bolje krene, da bude radnih mjesta, zapošljavanja da krenu, omladina da ne ide".

"Apsolutno da, mladi su pasivni, zarobljeni su strahom od situacije da ne mogu promijeniti".

Može li se promijeniti?

"Naravno da može".

"Ne glasam".

Zašto?

"Zato što je ovo katastrofa sve ovdje. Nema za koga da glasam".

Opći izbori 2014. - 53 posto građana Federacije i 56 posto građana RS izašlo na izbore. No, s niskim pragom izlaznosti suočavaju su i naprednije države od BiH - kaže bivši član CIK-a, Vehid Šehić. Elektronsko glasanje moglo bi promijeniti brojke nabolje.

"S tim što sam ja uvijek bio pristala plebiscitarnog izlaska na izbore, da oni koji imaju svoje političke favorite glasaju za njih, da oni koji smatraju da nemaju nikoga, ne napišu to na glasačkom listiću jer to će također biti politički stav, nevažeći listić s jasnom političkom porukom, što može nagnati više neke političke stranke da se okrenu stvarnim problemima ove države", navodi Šehić.

Ne pojavljuju se kandidati koji bi zaslužili povjerenje i privukli pažnju idejama i projektima za budućnost - poruka je dijaspore. Šta god za BiH uradimo, gotovo se ništa ne mijenja. Od milion i 670 hiljada građana u dijaspori, 2014. njih tek 28.139 poslalo je glas.

"Naš zahtjev je: da se za dijasporu uvede takozvano pasivno registrovanje glasača, da se prilikom vađenja dokumenata u DKP-ovimađ vrši automatsko registrovanje i na taj način birački spiskovi kompletiraju. Način glasanja je komplikovan pošto tek nakon aktivne registarcije dobijate glasačke listiće putem pošte na vašu adresu u inostranstvu koje trebate popuniti i vratiti natrag putem pošte. To iziskuje truda i gubljenje je vremena. Naš zahtjev je elektronsko glasanje", navode iz Svjetskog saveza dijaspore BiH.

Na izborima 2014. dominirali su glasovi građana starosne dobi iznad 30 godina. Čak 82 posto. Ispod 30 godina, izašlo je tek 17 posto. Zašto su mladi pasivni?

"Mislim da mlade ne zanima ni pitanje kojim jezikom govorimo, mlade ne zanima pitanje ni Izbornog zakona ni trećeg entiteta što možemo vidjeti po procentu mladih iz kojih tačno opština odlaze nisu to politike s kojima se mladi mogu identificirati i to je ključni problem", kaže Jasmin Hasanović, asistent na FPN.

U istraživanju Instituta za razvoj mladih KULT poručuju, zašto je važno da mladi glasaju?

Ako želim da promijenim nešto da li na lokalnim izborima u svojoj lokalnoj zajednici ili na općim izborima ja moram izabrati ko je to koga želim da me zastupa REZ ako su nezadovoljni radom lokalne uprave u svojoj lokalnoj zajednici onda moraju to i reći", navodi Mirela Ajanović iz KULT-a.

Iako je kampanja za izbore 2018. odavno počela - na političkoj sceni umjesto konkretnih programa za ekonomske, socijalne, zdravstvene i druge društvene reforme - međusobne prepirke političara o pitanjima koja ne mijenjaju svakodnevnicu onih koje predstavljaju. 

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.