Hrvatski sabor donio je u petak Zakon o upravljanju državnom imovinom koji će resornom ministarstvu omogućiti da upravlja nekretninama na kojima su kampovi, zemljištima izdvojenim iz poljoprivrednog zemljišta ako se na njima planira izgradnja golf igrališta, hotela, kampova i drugim objektima za turističke usluge.
Evidenciju o nepokretnoj imovini BiH u Hrvatskoj vodile su nadležne agencije za privatizaciju FBiH i Republike Srpske. Vila „Aurora“ u Trstenom , hotel “Vis“ u Dubrovniku, 18 objekata u Gradcu, “Hep“ u Makarskoj, Energopetrolove pumpe, Šipad u luci Šibenik, terminal u Pločama, samo su dio bh. imovine u Hrvatskoj, bez koje bi zemlja mogla ostati.
“Aneksom G Sporazuma o pitanjima sukcesije regulirano je da će prava na pokretnu i nepokretnu imovinu, koja se nalazi u državi nasljednici i na koju su građani ili druge pravne osobe imali pravo 31. prosinca 1990. godine, biti priznata, zaštićena i vraćena od strane države u skladu s ustanovljenim standardima i normama međunarodnog prava i neovisno od nacionalnosti, državljanstva, mjesta boravka ili domicila tih osoba. Odredbom čl. 2. stavak (1) točka b) Aneksa G Sporazuma je određeno „Da će svaki navodni prijenos prava na pokretnim i nepokretnim stvarima učinjen nakon 31. prosinca 1990. godine i zaključen pod prisilom ili u suprotnosti s podstavkom a) ovog članka biti bespredmetan i nevažeći”, navedeno je iz Ministarstva pravde BiH.
Pregovori državnih izaslanstava Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o zaključenju Ugovora o imovinsko-pravnim odnosima započeli su još 1997. godine. Nakon što je stupio na snagu Sporazum o pitanjima sukcesije između država nasljednica bivše SFRJ („Službeni glasnik BiH“ broj: 43/01), pregovori su nastavljeni i vođeni tijekom 2004. godine pa sve do 2009. godine. Nakon niza pregovora Ugovor o uređenju imovinsko pravnih odnosa između ovih dviju zemalja nije zaključen, stoji u saopćenju.
“Ministarstvo pravde BiH nastavlja rad na rješavanju neriješenih i spornih pitanja, a koja potpadaju pod Aneks G Sporazuma o pitanjima sukcesije, pa smo u tom pravcu dana 09. svibnja 2016. godine dali suglasnost na Okvirni program aktivnosti članova zajedničkih tijela i članova pregovaračkih timova za provedbu Sporazuma o pitanjima sukcesije koje je izradilo Ministarstvo financija i trezora BiH. Ministarstvo pravde BiH je u više navrata pokušalo zakazati sastanak s visokom predstavnicom Republike Hrvatske za pitanja sukcesije, kako bi se razgovaralo o bezuvjetnoj primjeni Aneksa G Sporazuma, kao pravnog okvira za rješavanje mnogih zahtjeva imovinskopravne prirode”, navode iz Ministarstva.
Jedna od teza koju je Ministarstvo pravde BiH dostavilo Generalnom tajništvu Vijeća ministara BiH za razmatranje na zajedničkoj sjednici 2017. godine između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske je i pitanje zaključenja Ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između BiH i Republike Hrvatske, kojim bi se riješilo i pitanje stjecanja prava vlasništva državljana ovih dviju država na nekretninama.
“Ministar pravde BiH Josip Grubeša, sastao se, tijekom veljače 2018. godine u Zagrebu, s ministrom državne imovine Republike Hrvatske Goranom Marićem, a tema sastanka bila je sukcesija imovine dviju država. I pored jasnog napora ministra Grubeše da se pregovori nastave i da se o ovom pitanju razgovara na najvišoj razini, uspjeh je izostao. Sklapanje Ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između BiH i Republike Hrvatske je pravno pitanje dvije suverene države i Bosna i Hercegovina i njeni ovlašteni predstavnici ne mogu jednostrano riješiti ovaj problem, već je to nužno riješiti diplomatskim putem. Republika Hrvatska ima pravo na teritoriju svoje države da uređuje pravna pitanja zakonima ali cijenimo da je pitanje imovine koja je zaštićena Aneksom G Sporazuma o pitanjima sukcesije svakako treba rješavati na bilateralnom temelju s predstavnicima Bosne i Hercegovine”, stoji u saopćenju.
