Gost Novog dana bio je dr. Husein Nanić, direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine.
U Registar akreditiranih visokoškolskih ustanova BiH upisano je 13 visokoškolskih ustanova, šest bi trebalo da dobije akreditaciju tokom ove godine. Pitanje je šta konkretno znači studirati na fakultetu koji nije akreditovan.
“Bolonjskim procesom je prihvaćeno da će Bolonjski sistem biti u primjeni u BiH, tj. primjena ESG standarda. Iz tog razloga BiH je preuzela standarde i implementira ih na visokoškolskim ustanovama i kroz studije. S jednim optimizmom i umjerenim zadovoljstvom taj proces ide svojim tokom. Istina, ne razvija se kako bi trebalo, ali to novi proces i kroz njega prvi put prolazimo“, rekao je direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH.
Na pitanje koje uslove jedna visokoškolska ustanova mora ispuniti, kako bi bila akreditovana, Nanić je kazao: “Mi smo kao država preuzeli standarde koji su jedinstveni za evropski prostor. Mi smo ih takve implementirali. Ima devet ključnih kriterija od kojih su menadžment i upravljanje na visokoškolskim ustanovama, kriterij ljudskih resursa, fizičkih resursa, informatizacije, dostupnost javnosti o svim informacijama. Oni su jedinstveni i usaglašeni na ESG standardima. Visokoškolske ustanove trebaju podnijeti zahtjev za akreditovanje, provoditi kriterije i podnesiti izvještaj.”
Oko 30% studenata ide na neakreditovanim fakultetima.
“BiH je u fazi implementacije kvalitete visokog obrazovanja. Prioritet je da se studentima omogući prepoznatljivost i priznatost diploma kroz nacionalni registar u širem evropskom prostoru.”
Više od 10 godina je prošlo od uvođenja bolonjskog procesa. Akreditiranje je samo jedan njegov dio. Studentima su obećani bolji uslovi, veća mobilnost, više prakse, i, možda najvažnije, konkurentnost na domaćem i evropskom tržištu rada
“Ukupno je 47 visokoškolskih ustanova, a pola njih je u statusu Univerziteta. Pitanje je da li BiH može kvalitetno obavljati poslove s obzirom na nivo općeg razvoja države. Vezano je za to i stanje na tržištu rada, spori su refleksi, usporen je sistem donošenja odluka i sistema rada. Pojedine visokoškolske ustanove, sa dugogodišnjom tradicijom, ne reagiraju na tržište ili to čine vrlo sporo. Potrebno je riješiti problem gomilanja nezaposlenih iste struke na birou.”
Na pitanje koliko su bh. diplome priznate Nanić je rekao: “Nema problema za priznavanje bh. diploma na prostoru Evrope, iako se on sužava. Evropa je ostavila određeno prelazno vrijeme do primjene Bolonje. Potpuna primjena bolonje i ESG standarda je ono sto je potrebno da bi diplome bile priznate.”
Nanić je za Novi dan kazao da se o načinu primjene Bolonje više ne govori na evropskom prostoru, jer je to već završen i naučen proces.
“Nakon primjene zaključaka i procesa, ona se odvija, a mi smo skloni diskutovati. Na nama je da primjenimo Bolonjske principe.”
Krupan problem je i korupcija. No, malo je onih koji su spremni o njoj govoriti, mada je javna tajna da se ispiti na određenim fakultetima mogu kupiti ispiti i diplome.
“Kao i u cijelom društvu, korupcija u obrazovanju je prisutna. Ipak, primjenom evropskih standarda korupcija je svedena na minimum“, rekao je Nanić.
