Kako se intenzivira priča o eventualnom rješavanju "kosovskog pitanja", tako su sve glasnije izjave o putu nezavisnosti kojim bi mogla krenuti Republika Srpska.

Najglasniji u tome je Milorad Dodik. I dok sam vrh Srbije još javnosti pokušava pojasniti šta bi u praksi trebalo značiti razgraničenje s Kosovom, najave o otcjepljenju RS-a, dio javnosti u BiH tumači kao Dodikov prediizborni spin. No, priča o pomjeranju granica zabrinjava, jer kako kažu poznavaoci prilika, na Balkanu nije moguća mirnim putem.

Prije 7 mjeseci, u intervjuu za njemački Deutsche Welle, Milorad Dodik je poručio – nije spreman za rat kada je riječ o otcjepljenju Republike Srpske iz okvira BiH, no postoje načini kako to izvesti mirnim putem. Budućnost regije, kako je on vidi, pokazao je i na karti.

Voditelj: “Dobro to je dio Republike Srpske, dakle to ujedinjujete sa Srbijom, aha, dakle vi dijelite i Sjever Kosova i to pripada Srbiji.”

Kakve bi konkretne akcije u Republici Srpskoj moglo izazvati postizanje dogovora između Prištine i Beograda, gotovo niko ne želi spekulisati. U situaciji kada ni vlasti Srbije nisu pojasnile šta bi značilo razgraničenje s Kosovom, da li demarkacija, podjela, razmjena teritorija – jasno je čemu vode težnje Milorada Dodika, poručuju iz srbijanskog Helsinškog odbora.

“Kada Dodik govori o razgraničenju, on pre svega govori o podeli Kosova. Dodik danas predstavlja esenciju srpskog nacionalizma i on je nastavak onih politika iz devedesetih. Dodik želi prekrajanje granica, naravno to znači i podelu BiH u njegovoj viziji, to znači dalji uticaj na Crnu Goru, to znači podelu Kosova. Demarkaciju ili na podelu gde bi Sever Kosova pripao Srbiji”, rekla je Izabela Kisić iz Helsinškog odbora Srbije.

Stoga je jasno, kaže Kisić, da bi podjela Kosova značila nestabilnost regiona. Sličnog stava je i profesor na američkom Johns Hopkins Univerzitetu, Daniel Serwer.

“Mijenjaje granica bilo gdje na Balkanu otvara Pandorinu kutiju i svi mi to znamo. Znamo da nema limitirajućih promjena granica između samo dvije zemlje na Zapadnom Balkanu. Sistem koji je uspostavljen iza Dejtona dosada je poslužio svojoj svrsi, nije lijep nije ideal koji bi ja izabrao, ali je mnogo bolji od onog što je postojalo prije Dejtona! Čini mi se da je vrijeme da ljudi na Balkanu da ustanu i kažu: ‘gledajte ne želimo trošiti naše vrijeme pomjeranjem granica okolo, jer će te granice nestati onog trenutka kada ostvarimo svoje glavne strateške ciljeve koji su ulazak u NATO i Evropsku uniju.”

Dodika u izjavama o otcjepljenju nije pokolebao niti nedavni stav njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je poručila da neće biti prekrajanja granica na Zapadnom Balkanu. A jasna poruka stiže i iz Kabineta Federice Mogherini.

“Stav EU-a je veoma jasan i ponovljen je u Junu ove godine kada je Vijeće ponovilo svoju nedvosmislenu posvećenost europskoj perspektivi Bosne I Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države i kada je Vijeće podržalo vlasti i sve druge političke snage u BiH da prevaziđu retoriku podjela iz prošlosti te da prestanu sa glorifikacijom osuđenih ratnih zločinaca, kao i da aktivno promovišu pomirenje.”

Izjednačavanje nezavisnosti Kosova s onom Republike Srpske je nemoguće jasno su i danas poručili iz Ambasada SAD-a. Bosna i Hercegovina je i prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma bila suverena i međunarodno priznata država. Sam Dejtonski sporazum ne daje pravo entitetima na otcjepljenje. Iz Ambasade Rusije poručuju – Rusija je zemlja-garant Dejtonskog mirovnog sporazuma te dosljedno zastupa njegovu bezuslovnu implementaciju. Što se tiče promjena granica u rješavanju kosovskog pitanja, riječ je o hipotetičkoj situaciji koju ne žele komentarisati.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.