Hoće li BiH uskoro ostati bez mnoštva visokoobrazovanih ljudi? I dok u našoj zemlji, brojni kvalifikovani radnici godine provode na biroima, Njemačka za njima ima ogromnu potrebu. I sve više njih odavno se odlučuje za napuštanje naše zemlje. Sada će im odlazak biti još lakši...

Emir Peljto diplomirani je kriminalista, no u svojoj struci nikada nije radio. Iako danas ima siguran posao, kaže kako ne bi mnogo razmišljao o odlasku iz BiH kada bi se ukazala prilika.

“U zadnje vrijeme sve više sa suprugom komentarišem na tu temu, prvenstveno zbog mogućnosti, ali i maloljetne djece koje imam. Standard života u BiH sve je gori, plate stoje. Ne vidim budućnost, žao mi je zbog toga. Sve više razmišljam o toj opciji i pošto je dosta moje porodice, prijatelja vani, imam dosta dobrih primjera. Žive mnogo bolje. Nije sve ni materijalne prirode, jednostavno imaju lagodniji život”, pojašnjava Peljto.

Prema dostupnim informacijama, u proteklih 18 mjeseci iz BiH je otišlo 30.000 osoba. Radi se o ljudima koje su prijavile svoj odlazak nadležnim institucijama. Mnogo je više onih koji odlazak nisu registrovali. Najpoželjnija destinacija je Njemačka.

Tamo odlazi od najamnika do inženjera. Preko sporazuma koji su sklopljeni između dvije države, do sada su to bili uglavnom medicinski radnici, njegovatelji, medicinske sestre, u posljednje vrijeme doktori.

“Neke procjene su da dnevno državu napusti jedan do dva liječnika. Kad se to grubo zbroji na državnom nivou to je 360 liječnika. Godišnje se izbriše jedna cijela bolnica. Ne odlaze samo dijelovi kadrovi koji su nezaposleni, već i oni koji godinama rade”, tvrdi Kristina Bevanda, predsjednica Strukovnog sindikata ljekara medicine i stomatologije HNK.

Dovesti više radne visokokvalificirane snage u Njemačku, cilj je novog zakona o useljavanju koji je u pripremi. Ako Zakon prođe biće pojednostavljene procedure i za ostali kadar koji dolazi iz država izvan EU-a. No mnogo toga već je sada lakše, primjerice za studente koji završe master u Njemačkoj, mogu dobiti tzv. vizu za traženje posla koja traje godinu i pol, dok ponude dolaze.

“Kada u Bosni kažete da studirate psihologiju, pogledaju vas i kažu od čega ćete vi živjeti. Ljudi prepoznaju šta je to što vam se nudi i mislim da je logično da migirirate tamo gdje vam je bolje. Imate migraciju Nijemaca u Švicarsku, Šveđana u Norvešku i slično, što je urođeno da tražite bolji standard”, priča Lejla Husagić.

No ono što je abnormalno u BiH jeste masovni odlazak za koji vlast nema rješenja.

“Imamo nebrigu koja traje dvadeset i kusur godina. Dakle, ne postoji nijedan strateški dokument. Ukoliko imamo Zakon o mladima on se ne implementira. Sve je to, usudila bi se reći na instant nivou”, zaključuje Amela Sačić.

Bezperspektivnost, nemogućnost napredovanja i loša opća klima tjeraju mlade ljude iz BiH, ali i porodice i osobe koje su se ostvarile kroz posao. Ili kako kaže studija koju je proveo KULT, obrazovan ali i politički osviješten kadar.

“Ponekad imam osjećaj da naši samoprozvani lideri su jako sretni zbog ove sitaucije, jer odlaze ljudi koji razmišljaju mozgom. Taj njihov odlazak njih ne brine jer im na taj način smanjuju konkurenciju”, smatra Damir Marjanović.

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH ima više od 448.000 nezaposlenih, dok poslodavci najavljuju uvoženje radne snage.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.