Ruskom novinaru i književniku Zaharu Prilepinu, onemogućen je ulazak u Bosnu i Hercegovinu gdje je trebao sudjelovati na književnoj manifestaciji u Banjaluci.
O tome zašto je Prilepinu zabranjen ulazak u BiH, govorio je ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić
“Takvu bazu kreiraju bezbjednosne agencije. Zakon je propisao koja lica može unijeti Granična policija, Služba za poslove sa stancima, Obavještajno-bezbjednosna agencija, bez ministra. Sva lica koja su po osnovu ekstremizma, terorizma, teškog kriminala, koji su u bazama Rusije i SAD, da mi to trebamo prihvatiti”, kazao je Mektić.
“Sam Prilepin je kazao da je bio 20 do 30 puta u BiH. U evidencijama ga ima samo 2017. godine. Kako je ulazio, šta je radio, s kim je bio? Samo je registrovan 2017. godine, nikako više. Imamo indicije kako je ulazio, da ne bude prijavljen na graničnim prelazima. On je vodio jednu partiju u Rusiji, ultra-desničarsku, koja je zabranjena od ruskih vlasti, i sastajao se sa ljudima ovdje, kako treba uništiti i rasturiti opoziciju u RS. Zadnji takav sastanak je bio u Andrićgradu na kojem je bio Dodik, Kusturica i još neki ljudi”, tvrdi Mektić.
Kazao je da je Prilepin ratovao u Čečeniji, Dagestanu, Ukrajini…
“Imamo bazu osoba osoba koja idu izvan svoje države i ratuju kao strani ratnici. U njegovoj jedinici je ratovao i određen broj lica iz BIH. Kod njega je ratovao i Živković koji je uhapšen u Srbiji. Svaka čast što je pisac, ali ima i druga strana medalje”, kazao je Mektić.
Govorio je i o svom posljednjem sastanku sa ambasadorom Rusije Petrom Ivancovim.
“Zadnji put kad sam imao sastanak sa ambasadorom Rusije Ivancovim, on me detaljno pitao i ispitivao kako ide ovo, kako ide ono. Pita me na kraju ‘da li vi dajete zadnji potpis da lice uđu u tu bazu’. Nisam mu htio odgovoriti eksplicitno, čak sam odgovorio na način da se može steći utisak da možda i ja to radim. Nakon 15 dana u medijima se vidjelo da je Ivancov dao čitav naš razgovor medijima. Što nije bilo korektno, to su naši službeni razgovori”, kazao je Mektić.
Prilepin, koji kao pisac koristi ime Zahar, bio je pozvan na manifestaciju pod nazivom “Kočićevi dani” koja se održava u Banjaluci, a ulazak u BiH mu je odbijen iz sigurnosnih razloga.
Na presliku rješenja Granične policije BiH, koje je uručeno Prilepinu, stoji kako temeljem procjene Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) iz ožujka ove godine Prilepin predstavlja “prijetnju sigurnosti, javnom poretku ili međunarodnim odnosima BiH”.
Ko je, u stvari, Zahar Prilepin?
Iako direktorica Narodne i univerzitetske biblioteke RS LJiljana Petrović Zečić tvrdi kako je Prilepin najčitaniji i najpopularniji savremeni ruski pisac, na internetu je moguće naći podatke kako je literaturu koja stoji iza njega kritika zapravo ocijenila vrlo loše, a kako neke od njegovih knjiga odišu antisemitizmom.
Problematični pisac i novinar je rođen 1975. pod imenom Jevgenij Nikolajevič Prilepin i bivši je pripadnik posebnih snaga ruske policije Omon, namijenjenih razbijanju demonstracija i kao takav se borio u Čečeniji od 1996. do 1999.
Nakon toga je počeo raditi kao novinar u Nižnjem Novgorodu i postao je član malo poznate Narodne boljševičke stranke Rusije.
Od februara 2017. do ljeta ove godine bio je pripadnikom dobrovoljne brigade koja se borila na strani propruskih separatista u Donecku u Ukrajini.
I na njegovoj ličnoj mrežnoj stranici, na kojoj propagira nezavisnost ukrajinske regije Donbasa, može ga se vidjeti na naslovnici knjige posvećenoj toj epizodi odjevenog u paravojnu uniformu.
Prilepinovo ime nije moguće pronaći na dostupnim popisima osoba koje su pod sankcijama Europske unije zbog ugrožavanja teritorijalnog integriteta Ukrajine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
