Pred Sudom za ljudska prava u Strazburu mogao bi se naći još jedan slučaj eventualne diskriminacije u izbornom procesu i to Svetozara Pudarića. Ako međunarodni Sud odluči u Pudarićevu korist, to će biti dodatni pritisak na institucije Bosne i Hercegovine da mijenjaju kako Izborni zakon tako i Ustav.
Do sada nije implementirana niti jedna međunarodna presuda, u slučajevima Sejdić i Finci, Azra Zornić, Ilijaz Pilav. Bitno je napomenuti da od njihove implementacije ovisi i evropski put države.
Odlučivši da ne odlučuju o njegovoj Apelaciji, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je, tvrdi Svetozar Pudarić, jasno pokazao da je politička institucija.
“Ja nisam očekivao da će Ustavni sud ovaj put tako javno pokazati koliko je ustvari korumpiran, politički, ne mislim podmićen, nego koliko se kao cjelina odnose konformistički prema svom osnovom zadatku a to je da između ostalog zaštite individualna ljudska prava garantovana Ustavom Bosne i Hercegovine”, rekao je Pudarić.
Ključni razlog odbacivanja je taj, kako su naveli iz Suda, što su ranije odlučivali o istoj situaciji u slučaju Ilijaza Pilava. Tada je ocijenjeno da je Centralna izborna komisija bila u pravu kada je 2010. odbacila kandidaturu Pilava s prebivalištem u Republici Srpskoj za člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka. Pravdu je Pilav potražio u Strazburu i dobio gotovo deset godina kasnije.
Ilijaz Pilav je prije dvije godine ukazao na sljedeće:
“Danas doživljavam jednu potpunu smirenost nakon gotovo evo decenije isčekivanja da ova presuda bude riješena iz ne znam kojih razloga odugovlačenja, mislim da danas iako se formalno zove postupak protiv Bosne i Hercegovine ja sam slobodan reći da je ovo ipak pobjeda za Bosnu i Hercegovinu”.
U slučaju Pilav, Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije utvrdio povredu Konvencije o ljudskim pravima, ustvrdio je Pudarić, da bi kasnije sud u Strazburu naveo da je ipak riječ o diskriminaciji. Gledajući s tog aspekta, riječi su Pudarića, njegov i Pilavov slučaj nisu isti. O tome da li Pudarić kao Srbin iz Federacije može da se kandiduje za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda, odlučivat će opet Strazbur. U toj raspravi bi mogao učestvovati i sudija ovog Suda, Faris Vehabović.
“Svakako da je frustrirajuće, pošto je već devet godina prošlo od donošenja prve presude u ovoj, da tako kažem, izbornoj diskriminirajućoj tematici koju je razmatrao i Ustavni sud ali i Evropski sud u nekoliko predmeta od Sejdića i Fincija, Pilava, Zornić, a po svemu sudeći da će biti još takvih predmeta. Naravno da se i sam ponekad osjećam neprijatno jer se radi o jednostavnom pitanju, pravnom pitanju koje je vrlo lahko riješiti i ne treba davati bilo kakve političke konotacije kao što se to kod nas radi”, ukazao je Vehabović.
U presudi Azre Zornić, Sud jasno navodi mijenjanje Ustava, kazao je Vehabović, što nije tako precizirano u predmetima Pilav, te Sejdić i Finci. No, Dervu Sejdića Bosna i Hercegovina diskriminiše braneći da kao pripadnik Ostalih bude kandidat za Predsjedništvo. U godinama političkih pregovora o ovoj presudi, najizglednija rješenja su bila prijedlog iz Republike Srpske da se s područja Federacije biraju dva člana ali bez etničkih predznala. Sejdić kaže da za to nisu bili Hrvati. A njegov prijedog da u Predsjedništvu sjede četiri osobe, Parlament nikada nije razmatrao.
Dervo Sejdić, smatra da je izlaz u sankcijama.
“Bojim se da bez zaista, ali zaista sankcija prema pojedincima liderima političkih stranaka njih šest odnosno sedam u jednom momentu koji vode svu politiku i priču Bosne i Hercegovine na tom nivou, jer su sankcije jedini izlaz za provedbu ove i svake druge presude”, kazao je Sejdić.
Vehabović dalje navodi, da sam Ustavni sud nerijetko u istim situacijama postupa različito. Prisjeća se kada je prije više od deset godina osporena ustavnost određenih stavki Izbornog zakona, Sud se proglasio nenadležnim. No, to nije učinio i u slučaju Bože Ljubića.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
